Dok rat u Ukrajini ulazi u petu godinu, u ruskim političkim i sigurnosnim krugovima sve glasnije se otvara pitanje koje je donedavno bilo gotovo zabranjeno: može li Rusija uopće ostvariti ciljeve zbog kojih je pokrenula invaziju? Sve veći broj utjecajnih glasova iz samog establišmenta upozorava da se Moskva nalazi u strateškom zastoju te da nastavak rata ne donosi odlučujuću prednost, već produbljuje troškove i rizike.
Iako predsjednik Rusije Vladimir Putin zasad ne pokazuje spremnost da odustane od svojih početnih ratnih ciljeva, među ruskim elitama sve je manje onih koji vjeruju da je potpuna pobjeda nad Ukrajinom ostvariva, piše Wall Steet Journal.
I najtvrđi zagovornici rata počinju mijenjati ton
Posebno je značajno što sumnje više ne dolaze samo iz poslovnih ili umjerenijih političkih krugova. Skepsa se sve češće može čuti i među osobama koje su godinama zagovarale najradikalniji pristup prema Ukrajini.
Među njima je i Oleg Carjov, nekada jedan od ljudi koje je Kremlj vidio kao potencijalne nosioce vlasti u Kijevu nakon početka invazije 2022. godine. On je nedavno upozorio da je ruska propaganda stvorila sliku neizbježne pobjede koja se sve teže može uskladiti sa stvarnošću na terenu.
Slične poruke dolaze i od Aleksej Čadajev, koji upozorava da sadašnji tok rata ne vodi ni pobjedi ni povoljnom ishodu za Rusiju, već otvara mogućnost ozbiljnog strateškog poraza.
Priznanje da je prvobitni cilj propao
Još dalje otišao je ruski analitičar Vasilij Kašin, koji smatra da je jedan od ključnih ciljeva Kremlja – uspostavljanje prijateljske vlasti u Kijevu – postao praktično nedostižan.
Prema njegovoj procjeni, rat je trajno promijenio ukrajinsko društvo, a stotine hiljada poginulih i ranjenih dodatno su učvrstile antirusko raspoloženje. Čak i eventualna smjena sadašnjeg ukrajinskog rukovodstva, smatra Kašin, ne bi dovela do vlasti koja bi bila spremna na približavanje Moskvi.
Takve ocjene predstavljaju značajan odmak od narativa koji dominira ruskim državnim medijima od početka invazije.
Kremlj podijeljen između pragmatizma i eskalacije
Iza zatvorenih vrata, prema procjenama analitičara, sve su izraženije podjele oko budućeg kursa Rusije.
Jedan dio političkog i sigurnosnog aparata zagovara pragmatičniji pristup i traženje izlaza iz rata kroz pregovore i zamrzavanje sukoba. Drugi, okupljen oko tvrde nacionalističke struje i dijela sigurnosnog aparata, smatra da Rusija mora nastaviti konfrontaciju sa Zapadom i po cijenu dugotrajnog sukoba.
Upravo ta podjela pokazuje da rat više nije samo pitanje vanjske politike, nego i unutrašnje borbe za budući smjer Rusije.
Ukrajinski dronovi mijenjaju dinamiku rata
Dodatni pritisak na Moskvu stvaraju ukrajinske operacije duboko iza linije fronta. Posljednjih mjeseci Kijev je intenzivirao napade dronovima na logističke pravce, skladišta goriva i vojnu infrastrukturu na okupiranim područjima, ali i unutar same Rusije.
Napadi na energetske objekte i transportne koridore sve češće uzrokuju poremećaje u snabdijevanju ruskih snaga, dok pojedini ruski vojni komentatori upozoravaju da bi Ukrajina mogla pripremati novu veću ofanzivu.
Istovremeno, Kremlj odgovara intenziviranjem raketnih udara na ukrajinske gradove, nastojeći demonstrirati vojnu snagu i zadržati inicijativu.
Putin i dalje ne pokazuje spremnost na zaokret
Uprkos sve glasnijim upozorenjima iz pojedinih dijelova ruskog establišmenta, nema naznaka da je Putin spreman mijenjati strateški kurs.
Naprotiv, rusko rukovodstvo i dalje insistira na maksimalističkim zahtjevima u mirovnim pregovorima, dok Kijev odbacuje mogućnost teritorijalnih ustupaka. Zbog toga mnogi analitičari procjenjuju da se rat nalazi u fazi iscrpljivanja u kojoj nijedna strana ne može ostvariti odlučujuću pobjedu, ali ni lako pristati na kompromis.
Sve češći pozivi na prekid sukoba stoga ne odražavaju promjenu službene politike Kremlja, već rastuću svijest unutar dijela ruske elite da vrijeme možda više ne radi u korist Moskve. Ono što ostaje nepoznanica jeste hoće li takvo razmišljanje ikada doprijeti do čovjeka koji donosi konačne odluke u Rusiji.
LUKAŠENKO ZAPRIJETIO UKRAJINI: Jedan naš odgovor mogao bi promijeniti tok rata
