Broj evidentiranih slučajeva negiranja genocida u Srebrenici povećan je sa 99 na 149 u posljednjem izvještajnom periodu, što predstavlja rast veći od 50 posto, pokazuje novi izvještaj Memorijalnog centra Srebrenica.
Izvještaj o negiranju genocida za 2026. godinu predstavljen je 30. jula, a među osobama koje se najčešće pojavljuju u kontekstu negiranja genocida ponovo se navode bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Boračke organizacije Srebrenice Branimir Kojić.
Direktno poricanje genocida i dalje je najčešći oblik negiranja, ali autori izvještaja upozoravaju na porast drugih oblika, prije svega veličanja osuđenih ratnih zločinaca i iskazivanja podrške osobama odgovornim za genocid.
Dehumanizacija Bošnjaka
Poseban dio izvještaja posvećen je, kako navode autori, kampanji dehumanizacije Bošnjaka koju provode pojedini politički akteri i institucije u Republici Srpskoj, ali i aktivnostima usmjerenim prema međunarodnoj javnosti.
Negiranje i relativiziranje genocida bilježi se kroz izjave političara i drugih javnih funkcionera, medijske sadržaje, djelovanje institucija, ali i kroz javne simbole poput murala, transparenata i poruka podrške ratnim zločincima. Takvi primjeri zabilježeni su i na sportskim događajima i javnim okupljanjima.
Projektni koordinator Mediacentra Sarajevo Tarik Moćević ocijenio je da je posljednji period, osim povećanja broja slučajeva negiranja genocida, obilježila i intenzivnija kampanja usmjerena na dehumanizaciju bošnjačkog naroda.
Dio tih aktivnosti, navodi se u izvještaju, odvija se i kroz međunarodno lobiranje, posebno prema Sjedinjenim Američkim Državama.
Analitičar Jasmin Mujanović, koji je radio na dijelu izvještaja posvećenom međunarodnom lobiranju, smatra da se Bošnjaci kroz takve aktivnosti pokušavaju predstaviti kao sigurnosna prijetnja, čime se, prema njegovoj ocjeni, stvaraju argumenti za opravdavanje diskriminatornih politika prema cijeloj etničkoj grupi.
Negiranje i kroz medije
Medijski prostor Srbije i Republike Srpske i dalje je među najznačajnijim kanalima za širenje sadržaja kojima se genocid negira ili relativizira.
U izvještaju se među medijima u Srbiji posebno navode Informer, Alo i Politika, dok su u BiH kao platforme koje prenose takve sadržaje označeni Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) i novinska agencija SRNA.
Autori izvještaja ukazuju i na drugi oblik odnosa prema genocidu – njegovo prešućivanje. Dio medija u BiH, navodi se, izbjegava izvještavanje o genocidu u Srebrenici, što je posebno došlo do izražaja tokom obilježavanja 30. godišnjice genocida prošle godine.
“Ostat će zapis ko je šta govorio”
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić kaže da cilj monitoringa nije samo pravljenje statistike, već stvaranje dugoročnog arhiva javnih izjava i postupaka.
Prema njegovim riječima, političke okolnosti se mijenjaju, ali će ostati zabilježeno ko je i šta govorio o Srebrenici decenijama nakon genocida.
Suljagić smatra da negiranje genocida nije samo odnos prema prošlosti, već i pokušaj utjecaja na budućnost kroz mijenjanje ili osporavanje sudski utvrđenih činjenica.
Sudovi utvrdili činjenice o genocidu
U julu 1995. godine, nakon pada zaštićene zone Ujedinjenih naroda, snage Vojske Republike Srpske ubile su više od 8.000 Bošnjaka, uglavnom muškaraca i dječaka, dok je veliki broj žena, djece i starijih osoba protjeran iz područja Srebrenice. Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju utvrdili su da je u Srebrenici počinjen genocid.
Za zločine povezane sa Srebrenicom pred međunarodnim sudovima osuđeno je 18 osoba, među njima i ratni lideri Republike Srpske Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji su osuđeni na doživotni zatvor.
Pred međunarodnim i domaćim sudovima za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici osuđeno je više od 50 osoba, na ukupno više od 700 godina zatvora.
U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari do sada su ukopani posmrtni ostaci više od 6.700 identificiranih žrtava. Na ovogodišnjoj kolektivnoj dženazi 11. jula ukopano je još deset žrtava, dok se za više od 1.000 nestalih i dalje traga.
SASLUŠANJA U VEZI SA MEMORIJALNIM CENTROM SREBRENICA: Pozvano 26 sadašnjih i bivših saradnika
