Šest godina nakon Washingtonskog sporazuma, odnosi Srbije i Kosova nalaze se dalje od normalizacije nego što se očekivalo u septembru 2020. godine, kada su Donald Trump, Aleksandar Vučić i tadašnji kosovski premijer Avdullah Hoti u Bijeloj kući predstavili ekonomsko povezivanje kao mogući put ka političkom rješenju.
Danas je slika gotovo potpuno drugačija.
Dijalog Beograda i Prištine je blokiran, politička kriza na Kosovu traje, a interes Washingtona za Zapadni Balkan osjetno je manji. Istovremeno, pojedini američki analitičari ocjenjuju da je Srbija posljednjih godina mnogo bolje od Kosova razumjela kako funkcionira američka politika zasnovana na konkretnim interesima i političkoj koristi.
Od Trumpovog optimizma do zamrznutog dijaloga
Washingtonski sporazum potpisan je 4. septembra 2020. godine uz snažno američko posredovanje. Dokument je predviđao saradnju u oblasti infrastrukture, energetike, ulaganja i ekonomije, ali i niz političkih obaveza.
Trump ga je tada predstavljao kao historijski iskorak, uvjeren da bi ekonomska saradnja mogla smanjiti političke tenzije između Beograda i Prištine. Ipak, očekivanja se nisu ostvarila.
Odnose Srbije i Kosova nastavile su obilježavati krize, naročito na sjeveru Kosova, a kulminacija je uslijedila oružanim napadom u Banjskoj 2023. godine.
Ni sporazum postignut godinu ranije uz posredovanje Evropske unije nije donio pomak. Sporazum o putu prema normalizaciji i njegov aneks ostali su uglavnom neprovedeni, dok su sastanci na najvišem nivou prekinuti.
Washington se povukao, Beograd ostao aktivan
Nakon Trumpovog prvog mandata Bijela kuća promijenila je pristup. Administracija Joea Bidena nastojala je uskladiti američku politiku s evropskim saveznicima i veću odgovornost prepustiti Evropskoj uniji.
Richard Kraemer, predsjednik Američko-evropskog saveza, smatra da taj pristup nije dao rezultate.
Prema njegovoj ocjeni, Trumpova administracija je bila uspješnija jer je direktno ulazila u problem i nije čekala da ga riješi evropska diplomatija.
U međuvremenu su se pogoršali i odnosi Washingtona i Prištine. Sjedinjene Države kritikovale su pojedine poteze vlade Albina Kurtija na sjeveru Kosova, posebno zbog procjene da su neke odluke donesene bez dovoljne koordinacije sa saveznicima i da mogu dodatno ugroziti položaj srpske zajednice.
Srbija je naučila kako funkcionira Washington
David Kanin, profesor evropskih studija na Univerzitetu Johns Hopkins, smatra da je Srbija u upravljanju odnosima s Washingtonom bila znatno uspješnija od Kosova.
Njegova procjena je da je Beograd bolje prepoznao političku logiku američke administracije, posebno otkako je Kurti došao na vlast.
Jedan od problema Kosova, prema Kaninu, jeste uvjerenje da će američka podrška uvijek biti dostupna. Takav pristup danas više ne funkcioniše, posebno u trenutku kada Washington ima mnogo drugih kriza i prioriteta.
Kao primjer navodi i odnos prema američkim energetskim projektima. Srbija i Sjeverna Makedonija sklopile su sporazume povezane s američkim LNG-om, dok je Kosovo takve projekte odbijalo. Kanin smatra da Priština nije prepoznala širi politički značaj takve saradnje za odnose sa SAD-om.
Kraemer ističe još jedan element: Srbija je posljednjih godina mnogo ulaganja usmjerila u lobiranje u Washingtonu i izgradnju veza s ljudima bliskim Trumpu.
Beograd je u julu pokrenuo Strateški dijalog sa Sjedinjenim Državama, dok je isti proces s Kosovom već godinu dana zamrznut. Washington je nastavak dijaloga s Prištinom uslovio ispunjavanjem određenih obaveza, uključujući pitanja koja se odnose na srpsku manjinu.
Kosovo u političkoj krizi, SAD imaju druge prioritete
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da se Kosovo već duže od godinu i po nalazi u političkoj krizi, dok se i Srbija suočava s unutrašnjim pritiscima.
Istovremeno, Evropska unija je fokusirana na rat u Ukrajini i evropsku sigurnost, a Trumpova administracija na niz drugih međunarodnih i unutrašnjih pitanja.
Kraemer zato ocjenjuje da jugoistočna Evropa više nije američki prioritet kakav je bila ranije.
Ipak, to ne znači da je Washington potpuno odustao od Kosova i Srbije. State Department i dalje tvrdi da je normalizacija njihovih odnosa ključna za regionalni mir i stabilnost.
Trump je nakon povratka u Bijelu kuću 2025. godine više puta tvrdio da je upravo on spriječio novi rat između Srbije i Kosova, dok je krajem iste godine potpisan zakon kojim je potvrđena američka politika prema objema stranama i podržan konačni sporazum zasnovan na međusobnom priznanju.
Problem je što je politička stvarnost na terenu danas daleko od tog cilja.
Mir koji ne treba uzimati zdravo za gotovo
Kanin upozorava da sadašnji mir može biti varljiv.
Prema njegovoj procjeni, neposredna velika kriza trenutno ne postoji, ali bi novi incident, sličan Banjskoj ili još ozbiljniji, mogao iznenaditi međunarodne aktere koji su pitanje Kosova i Srbije potisnuli među manje važne prioritete.
Kraemer, s druge strane, upozorava da bi smanjena pažnja Washingtona i osjećaj veće slobode djelovanja u Beogradu mogli otvoriti prostor za pokušaje promjene stanja na sjeveru Kosova izvan postojećih pravnih i političkih procesa.
Obojica sagovornika, međutim, slažu se oko ključne činjenice: Washingtonski sporazum, koji je prije šest godina proglašavan historijskim, danas je gotovo nestao iz političke stvarnosti.
A pitanje koje ostaje jeste ko će prvi shvatiti da se odnos Washingtona prema Balkanu promijenio – i ko će se toj novoj politici uspjeti bolje prilagoditi.
SAD traže od kosovskih lidera da prekinu institucionalnu blokadu
