Sjedinjene Američke Države ponovo su pozvale političke lidere na Kosovu da sarađuju na formiranju institucija i poštuju Ustav i odluke Ustavnog suda, upozoravajući da dugotrajna politička kriza donosi štetu građanima i usporava napredak zemlje.
Portparol američkog State Departmenta izjavio je za Radio Slobodna Evropa da kosovski politički predstavnici moraju zajednički raditi na prevazilaženju institucionalnog zastoja.
„Ovaj kontinuirani zastoj rezultira propuštenim prilikama za Kosovo. Vrijeme je da lideri daju prioritet napretku i stabilnosti, u interesu svih građana“, poručio je američki zvaničnik.
Ovo je drugi poziv Washingtona u kratkom periodu. Sličnu poruku američka ambasada u Prištini uputila je i 12. augusta, kada je od kosovskih političkih stranaka zatraženo da pronađu rješenje za blokadu institucija.
Kriza traje nakon parlamentarnih izbora održanih 7. juna, poslije kojih nova Skupština Kosova još nije uspjela biti konstituisana u punom kapacitetu.
Konstitutivna sjednica počela je 6. augusta. Poslanici su položili zakletvu, ali nije postignut dogovor o izboru predsjednika Skupštine. Lider Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti zatražio je dodatno vrijeme za razgovore sa strankama, navodeći da još nema dogovora o formiranju novih institucija.
Ni nastavak sjednice 8. augusta nije donio pomak. Nakon što ponovo nije predložen kandidat za predsjednika Skupštine, Kurti je zatražio nastavak konsultacija. Tokom sjednice došlo je i do incidenta kada je poslanica Alijanse za budućnost Kosova Time Kadrijaj bacila jaja prema Kurtiju, nakon čega je predsjedavajući sjednice Avni Dehari prekinuo postupak.
Od tada nije ostvaren napredak. Dehari je poručio da će nastavak sjednice biti zakazan kada političke stranke postignu dogovor o izlasku iz krize, ocijenivši da nema smisla održavati sjednicu samo formalno, bez prethodnog političkog dogovora.
EU upozorava na posljedice blokade
Na potrebu što bržeg rješavanja političke krize ranije je upozorila i Evropska unija. Iz Bruxellesa je poručeno da bi produženi institucionalni zastoj mogao usporiti reformske procese i ugroziti mogućnost Kosova da koristi sredstva evropske finansijske podrške.
U okviru Plana rasta, Kosovu je do kraja 2027. godine dostupno ukupno 882,6 miliona eura kroz grantove i povoljne kredite. Isplata sredstava vezana je za provedbu reformi predviđenih Reformskom agendom.
Evropska komisija utvrdila je 111 reformskih koraka za Kosovo. Za 13 mjera, čija je ukupna vrijednost 90,8 miliona eura, prvi rok za provedbu bio je 30. juni 2026. godine. Dodatnih 27 reformskih koraka, vrijednih 165,9 miliona eura, trebalo bi biti realizirano do kraja decembra.
Na posljedice političkog zastoja upozorio je i Međunarodni monetarni fond, koji je ocijenio da produžena institucionalna kriza otežava provedbu reformske agende i ograničava pristup Kosova međunarodnom finansiranju.
Dok političke stranke pokušavaju pronaći izlaz iz blokade, Washington i Bruxelles sve otvorenije upozoravaju da nastavak političkog zastoja može imati konkretne posljedice po reformske procese, finansiranje i stabilnost Kosova.
SLUČAJEVI ŠPIJUNAŽE NA KOSOVU otvaraju pitanje ciljeva srpske BIA-e
