Dva slučaja pred kosovskim pravosuđem ponovo su otvorila pitanje aktivnosti srpske Bezbednosno-informativne agencije (BIA) na Kosovu, posebno njenog interesa za osobe povezane s radikalnim islamističkim i selefijskim krugovima.
Kosovsko tužilaštvo tvrdi da su pojedinci osumnjičeni za saradnju s BIA-om, osim prikupljanja informacija, bili uključeni i u identifikovanje osoba koje bi mogle biti pogodne za kontakt i eventualno regrutovanje.
Stručnjaci, međutim, različito tumače motive takvih aktivnosti. Dok jedni smatraju da interesovanje za radikalizirane grupe može imati opravdanje u okviru borbe protiv terorizma, drugi upozoravaju da bi obavještajne operacije mogle biti dio šire strategije Beograda usmjerene na jačanje mreža uticaja na Kosovu.
Novi slučaj: optužbe protiv Fehima Saljija
Kosovske vlasti uhapsile su 13. augusta Fehima Saljija zbog sumnje da je špijunirao u korist BIA-e. Specijalno tužilaštvo tvrdi da je Salji službeniku srpske obavještajne službe dostavljao informacije o političkoj situaciji na Kosovu, ali i podatke o pripadnicima Kosovske obavještajne službe.
Prema navodima tužilaštva, Salji je prikupljao i informacije o osobama povezanim s vehabijskim krugovima, a neke od njih navodno je predlagao kao moguće mete za kontakt i regrutovanje.
Istražitelji se, kako je navedeno u zahtjevu za određivanje pritvora, pozivaju i na transkripte komunikacije između Saljija i pripadnika BIA-e. Tokom pretresa pronađena su četiri telefona i 40.000 eura.
Tužilaštvo tvrdi i da je osumnjičeni tokom ispitivanja opisao način komunikacije, sastanke i predavanje informacija srpskoj službi. Salji, koji ima i državljanstvo Srbije, ranije je putovao u tu zemlju.
BIA nije odgovorila na upite u vezi s ovim slučajem.
Drugi slučaj završio presudom
Ovo nije prvi slučaj u kojem kosovsko pravosuđe tereti neku osobu za saradnju sa srpskom obavještajnom službom.
Osnovni sud u Prištini u junu je osudio Hisrija Seljimija na šest godina zatvora zbog špijunaže u korist BIA-e. Prema optužnici, on je sa srpskom službom sarađivao više od 15 godina.
Seljimi je ranije boravio u Siriji i pridružio se takozvanoj Islamskoj državi, zbog čega je nakon povratka na Kosovo služio zatvorsku kaznu. Tužilaštvo je tvrdilo da je BIA-i dostavljao podatke o Albancima koji su odlazili u Siriju, njihovom organizovanju i aktivnostima, kao i informacije o njihovom djelovanju nakon povratka na Kosovo.
Prema optužnici, za te informacije dobijao je do 700 eura mjesečno. Seljimi je negirao krivicu.
Obavještajni interes ili šira operacija?
Analitičari se ne slažu u potpunosti oko toga kako tumačiti interes BIA-e za selefijske i vehabijske krugove.
Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku smatra da bi prikupljanje podataka o radikaliziranim grupama moglo biti povezano sa legitimnim sigurnosnim interesima Srbije. Prema njegovom mišljenju, informacije o potencijalnim ekstremističkim prijetnjama mogu biti važne i za saradnju sa zapadnim sigurnosnim službama.
Istovremeno, Petrović smatra da Beograd može koristiti temu islamističkog ekstremizma kako bi međunarodnim partnerima ukazao na sigurnosne rizike na Kosovu i u regionu.
Stručnjak za sigurnost i vanjsku politiku Adrian Štuni upozorava, međutim, da slučajeve Saljija i Seljimija treba posmatrati u širem kontekstu djelovanja srpskih obavještajnih službi na Kosovu.
Prema njegovoj ocjeni, postoji značajna razlika između praćenja radikalizacije i prikupljanja sigurnosnih informacija, s jedne strane, te identifikovanja potencijalnih regruta za obavještajnu mrežu, s druge.
Ukoliko se potvrde navodi o takvom djelovanju, smatra Štuni, riječ bi bila o aktivnosti koja nadilazi klasično praćenje sigurnosnih prijetnji.
CHRIS MURPHY: Ako Srbija želi u EU ne može da ima šefa BIA koji komunicira sa Rusijom
Tužilaštvo tvrdi da se pokušavaju širiti mreže
Iz kosovskog tužilaštva za Radio Slobodnu Evropu tvrde da srpske službe nastoje utjecati na percepciju Kosova i da je jedan od mogućih načina za to jačanje selefijskih i vehabijskih mreža.
Prema toj tvrdnji, cilj bi bio stvaranje slike o Kosovu kao prostoru u kojem djeluju organizirane islamističke mreže, čime bi se dodatno problematizirala sposobnost kosovskih institucija da osiguraju sigurnost i stabilnost.
Štuni navodi da bi eventualno regrutovanje unutar radikalnih islamističkih krugova moglo predstavljati pokušaj njihove instrumentalizacije za šire političke i obavještajne ciljeve.
On podsjeća da su kosovske vlasti posljednjih godina vodile više postupaka protiv osoba osumnjičenih za saradnju sa srpskim službama. Ti slučajevi uključivali su prikupljanje podataka o policiji, identifikovanje službenika obavještajnih struktura, političke informacije i pokušaje utjecaja na narative povezane s ratnim periodom.
IVANA STRADNER: Za mir na Balkanu ključ je rasformiranje BIA i VOA u Srbiji
Zašto su selefijske grupe zanimljive obavještajnim službama?
Prema Petrovićevoj ocjeni, Kosovo i Bosna i Hercegovina predstavljaju dva važna područja u kojima sigurnosne službe prate razvoj ekstremističkih islamističkih mreža.
Takve informacije, kaže on, mogu imati dvostruku vrijednost – omogućavaju praćenje potencijalnih sigurnosnih prijetnji, ali istovremeno mogu biti korisne i za izgradnju kredibiliteta srpskih službi u razmjeni obavještajnih podataka sa zapadnim partnerima.
Štuni upozorava na drugi aspekt. Ako bi se obavještajne mreže aktivno gradile unutar osjetljivih društvenih i vjerskih zajednica, one bi mogle biti korištene za ostvarivanje političkog utjecaja, destabilizaciju ili djelovanje u kriznim situacijama.
Takav razvoj događaja, prema njegovoj ocjeni, mogao bi dodatno ugroziti sigurnost na Kosovu, međuetničke odnose i već složene odnose između Prištine i Beograda.
CRNOGORSKI ANB preko Vukšića postaje filijala srbijanske BIA-e
