Josep Borrel, visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije, poručio je da je EU veoma zabrinuta zbog produžene političke krize i blokade državnih institucija u Bosni i Hercegovini što je, kako je naglasio, neprihvatljivo.
”Sve političke stranke trebaju se vratiti u državne institucije u punom kapacitetu i doprinijeti dobrom funkcioniranju Parlamentarne skupštine, Predsjedništva i Vijeća ministara BiH”, naveo je Borrel u pismu predsjedavajućima Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Denisu Zvizdiću i Bakiru Izetbegoviću upućenog 25. januara.
Zvizdić je objavio Borrelovo pismo na Twitteru, u ponedjeljak, 31. januara, ističući kako je to “jasna i nedvosmislena opredijeljenost EU prema evropskoj perspektivi BiH”.
Jasna i nedvosmislena opredijeljenost Evropske unije prema EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.🇧🇦🇪🇺 pic.twitter.com/xlWvc0teyj
— Dr Denis Zvizdić (@DrZvizdic) January 31, 2022
Zvizdić i Izetbegović poslali su zajedničko pismo krajem oktobra na više stotina adresa u Evropskoj uniji, Ujedinjenoj Kraljevini i Sjedinjenim Američkim Državama.
U njemu su upozorili na aktuelnu situaciju u BiH i ”mogućnost eskalacije tenzija koje su stvorene”, kako se navodi, ”protivustavnim i nezakonitim aktivnostima dijela političkih snaga iz Republike Srpske”.
Brojni međunarodni zvaničnici, među kojima su predsjednik Evropskog parlamenta, predsjednica njemačkog Bundestaga i britanska ministrica za Evropu, ranije su odgovorili na ovo pismo, a neki od njih su naglasili da su spremni na reakciju kako bi se spriječila eskalacija situacije.
Visoki predstavnik EU i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrel je u odgovoru poslanom 25. januara naveo kako je ”sada hitno da se BiH ponovno usredotoči na reforme koje će omogućiti ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije i napredak na putu prema EU, u skladu s očekivanjima svih građana”.
”U tom smislu, pozivam vas da se u potpunosti angažirate u naprednim razgovorima o ustavnim i izbornim reformama, koje EU također aktivno podržava. Povlačenje iz razgovora neće biti prihvatljiva mogućnost”, istaknuo je Borrel.
BORELL: Podržavamo jedinstvenu i suverenu BiH, spriječit ćemo svaki pokušaj podjela
Poručio je kako će njegov tim iz Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) te specijalni predstavnik EU u BiH ostati uključeni i posredovati u dijalogu, kako o političkoj krizi u BiH tako i o ustavnim i izbornim reformama, u bliskoj koordinaciji sa svim međunarodnim partnerima, uključujući Sjedinjene Američke Države i Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH.
”Ipak, rješenja za oba ova pitanja morat će doći od lidera BiH, i zahtijevat će opredjeljenje za postizanje kompromisa i političku hrabrost”, naveo je Borrel.
Visoki predstavnik EU i potpredsjednik Evropske komisije je naglasio i kako ”pomno prate situaciju u BiH” te je ponovio ”posvećenost EU perspektivi BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje”.
Naveo je i kako ”obnova izvršnog mandata evropskim vojnim snagama u BiH (EUFOR Althea) u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija 22. novembra još jednom potvrđuje nepokolebljivu opredijeljenost EU da podrži vlasti BiH u osiguravanju sigurnog okruženja”.
Podsjetio je i da je s ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU u novembru razgovarao o situaciji u BiH te da su ministri naglasili potrebu da se svi političari u BiH suzdrže od podizanja tenzija.
Novi krug pregovora o izmjenama Ustava i izbornog zakonodavstva počeo je uz posredovanje međunarodnih zvaničnika 27. i završio u nedjelju 30. januara u Neumu, gradiću na jadranskoj obali, na jugu BiH.
Održani su uz posredovanje međunarodnih zvaničnika, direktorice za Zapadni Balkan pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angeline Eichhorst i specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za izbornu reformu Matthewom Palmerom.
Najspornija pitanja u pregovorima su izbor članova Predsedništva BiH i izbor u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, jednog od dva entiteta u BiH, te državni Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka u BiH o tim pitanjima godinama su suprotstavljeni.
Izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH trebale bi se provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga kojima su određeni dijelovi Ustava proglašeni diskriminatornim kao i jedna presuda Ustavnog suda BiH. To je ujedno i jedan od 14 uvjeta Evropske komisije koje BiH mora ispuniti kako bi postala kandidatkinja za članstvo u EU.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj 2022. kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.
U oktobru bi se trebali birati članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
Zastupnici, ministri i drugi politički predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) ne sudjeluju u donošenju odluka u institucijama na nivou BiH od ljeta prošle godine.
Bojkot je počeo nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula 2021. nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.
Narodna skupština tog entiteta je 10. decembra 2021. godine na posebnoj sjednici, usvojila Deklaraciju o ustavnim principima i četiri informacije sa zaključcima o ”vraćanju nadležnosti” sa nivoa države na entitet RS.
Tiču se Oružanih snaga BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, Obavještajno-sigurnosne agencije i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
