“Hrvatska osuđuje izjavu premijera Mađarske Vlade Orbana. Osuđujemo, također, bilo kakve teritorijalne pretenzije prema drugim suverenim državama”, priopćilo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP), piše RSE.
Oni su reagovali povodom izjave mađarskog premijera Viktora Orbana koju je prošlog tjedna dao za mađarski državni radio.
Tada je, govoreći o protivljenju Mađarske zajedničkom embargu Europske unije na uvoz ruske nafte, Orban kazao kako “oni koji imaju more i luke mogu donijeti naftu na tankerima. Da ga (more) nisu uzeli od nas, i mi bismo imali luku”, rekao je Orban, a prenosi portal Politico koji tumači da je Orban mislio na jadransku obalu.
Ministarstvo dodaje kako je “mađarski veleposlanik u Republici Hrvatskoj pozvan danas u MVEP na razgovor, dok je veleposlanik Hrvatske u Mađarskoj zatražio razgovor u nadležnom ministarstvu očekujući objašnjenje ovakvih izjava koje nepotrebno narušavaju naše dobrosusjedske odnose”.
Ovo nije prvi puta da Orban žali za dijelovima susjednih država naseljenim nemađarskim stanovništvom koje su po mišljenju mađarskih nacionalista Trianonskim ugovorom nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-ugarske “nepravedno” oduzeti Mađarskoj.
Tim je ugovorom između Mađarske i pobjedničkih država Antante Mađarska Austriji ustupila Gradišće, Rumunjskoj Transilvaniju, Čehoslovačkoj Slovačku, a Kraljevini SHS zapadni Banat, Bačku, južnu Baranju, Međimurje, Prekmurje i Rijeku. Od 2010. godine se datum potpisivanja Trianonskog sporazuma 4. lipnja u Mađarskoj obilježava kao Dan zajedništva.
Portal Politico kaže kako se Orban referirao na Dalmaciju, međutim mnogo je vjerojatnije da se referirao na lučki grad Rijeku u Hrvatskoj, koja je do 1918. godine bila tzv. “riječkom krpicom” – posebnim dodatkom Austro-ugarskoj nagodbi iz 1867. godine – bila dodijeljena Mađarskoj na upravljanje.
Nedaleko Rijeke nalazi se otok Krk, na kojem je u mjestu Omišalj terminal za ukapljeni plin (LNG), koji Hrvatskoj osigurava visoku razinu neovisnosti o ruskom plinu, ali i terminal za iskrcaj nafte.
Kako je pojasnio jedan europski diplomat za France Presse, a prenose mediji, Mađarska bi za sigurnu opskrbu naftom u slučaju prekida opskrbe ruskim energentima trebala novi naftovod koji bi je povezao s Hrvatskom, koja ima pristup moru.
Stoga traži jamstva da će se Zagreb angažirati na izgradnji te infrastrukture, kao i jamstva o europskim financijskim sredstvima.
Hrvatsku i Mađarsku već povezuje Jadranski naftovod – Janaf koji ide od Omišlja preko Siska do mađarske granice. Kako navodi zagrebački “Večernji list”, Orban tvrdi da bi, prije no što Mađarska počne znatnije koristiti Janaf kao alternativni pravac opskrbe naftom “Hrvatska morala značajno povećati kapacitet naftovoda na jednom njegovu dijelu”.
Ovaj zagrebački dnevni list poslao je upit Janafu znaju li na što se Orban referira, odnosno je li u planu neko važnije povećanje kapaciteta, za sada bez odgovora.
Ruska nafta čini 25 posto od ukupnog uvoza nafte u EU i glavni je izvor prihoda za Kremlj, ali nivo ovisnosti država varira.
