Počela je sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), na kojoj će se raspravljati o zakonskim rješenjima koja predviđaju osnivanje agencije za lijekove i visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) ovog bosanskohercegovačkog entiteta, piše RSE.
Oba zakona su neustavna, jer pokušavaju da prenesu nadležnosti sa Bosne i Hercegovine (BiH) na entitet, što prema Ustavu BiH ni jedan od dva entiteta ne može samostalno da radi.
Sjednica je počela u prijepodnevnim časovima 8. februara, usvajanjem dnevnog reda, zatim su uslijedila pitanja poslanika za ministre u entitetskoj Vladi – nakon čega je počela rasprava o sedam prijedloga i dva nacrta zakona, među kojima su i sporna zakonska rješenja.
Opozicija u RS skeptična po pitanju zakona
Jelena Trivić, poslanik opozicione Partije demokratskog progresa (PDP), tokom sjednice je ocijenila da od najavljenih zakona neće biti ništa, kao što su, podsjeća, najavljivali na sjednici 10. decembra.
“Mi smo i tada upozoravali da vi to nećete uraditi. Ja i sad govorim da to neće stupiti na snagu, da neće biti primjenjivano i da neće ništa biti od toga”, smatra Trivić.
“Režim u Republici Srpskoj nema iskrenu namjeru da vrati bilo koju nadležnost, nego isključivo igra predizborne igrice što pokazuje i Zakon o VSTS RS koji predlažu a koji stupa na snagu, možete li zamisliti, poslije – godinu dana”, ovako je najavljeni zakon prokomentarisao Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS).
On napominje da se svi slažu kako VSTS nije dobar, ali da vlasti u RS žele da napravi na entitetskom nivou “još jedan isti takav, jednako loše organizovan i nefunkcionalan”.
U saopštenju za javnost, Šarović naglašava da vlast ne kaže ništa da li na teritoriji RS i dalje važi Zakon o VSTS u BiH i pokušava bacati predizbornu prašinu u oči, vodeći čitavu Republiku Srpsku u pravnu anarhiju i nesigurnost”.
Nenad Nešić, lider Demokratskog narodnog saveza (DNS), u saopštenju ističe da “očekuje da vlast u Republici Srpskoj počne donositi zakone koji će početi važiti 2100. godine.
Podsjeća da se zakonom dijele nadležnosti između RS i BiH.
“I dalje ostaje VSTS na nivou BiH i pravosuđe na nivou BiH, s tim da se formira i VSTS koji će birati sudije i tužioce u Republici Srpskoj. I sve to ćemo raditi možda za godinu dana”, naglasio je predsjednik DNS-a.
“Zar nisu govorili da advokati nemaju šta da rade u VSTS, a sad opet predlažu da jedan član VSTS bude advokat? Zar nisu govorili da treba razdvojiti Visoko sudski i Visoko tužilački savjet, ali opet ostaju spojeni”, podsjeća Nešić.
Nijedno zakonsko rješenje nije bilo u prvobitnom dnevnom redu
Dopune Zakona o republičkoj upravi predviđaju osnivanje entitetske agencije za lijekove i medicinska sredstva.
“Propisuje se da je Agencija samostalna republička upravna organizacija sa svojstvom pravnog lica, a predloženim zakonom vrši se usklađivanje Zakona o republičkoj upravi sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, kojim se predviđa osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva RS”, navedeno je u saopštenju nakon sjednice Vlade RS-a 3. februara.
O ovom prijedlogu zakona će se raspravljati po hitnom postupku.
Poslanici u NSRS-u će da raspravljaju i o Nacrtu zakona o VSTS-u koji predviđa osnivanje entitetskog visokog sudskog i tužilačkog savjeta.
Nacrt su u skupštinu zajednički poslali klubovi poslanika vladajuće koalicije, na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Ni jedno ni drugo zakonsko rješenje nije bilo u prvobitno usaglašenom dnevnom redu, koji je donesen na sjednici skupštinskog Kolegijuma 28. januara.
Dušica Šolaja, predsjednica Zakonodavnog odbora NSRS-a i poslanica Saveza SNSD-a, kaže za RSE da su tekstovi zakona stigli u predviđenom roku.
“Što se tiče Nacrta zakona o VSTS-u, biće još vremena do konačnog teksta. On dolazi u formi nacrta i ima dovoljno vremena da se poslanici upoznaju sa njim, da on bude predmet rasprave i da se čuju prijedlozi, da se eventualno razmotri da li će za njega biti predviđena javna ili stručna rasprava”, rekla je Šolaja.
BiH od 2009. ima državnu Agenciju za lijekove i medicinska sredstva, jedinstveno regulatorno tijelo koje je preuzelo većinu poslova iz oblasti farmacije koje su do tada obavljali entiteti.
Osnovana je nakon što je Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima.
Od 2004. funkcioniše VSTS BiH, koji imenuje sudije i tužioce, te uspostavlja i čuva nezavisno, efikasno i odgovorno pravosuđe na svim nivoima vlasti.
Zabrinutost Vašingtona i Brisela zbog VSTS-a
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH pozvala je sve lidere da odbiju raspravu o Nacrtu zakona o VSTS-u.
“Prijetnje povlačenjem iz državnih institucija i uspostavom paralelnih institucija u entitetu Republika Srpska ometaju stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine na štetu svih njenih građana. Pozivamo sve lidere da odbiju radnje, kao što je nacrt zakona o kojem se raspravlja, koje podrivaju ustavni poredak i dozvoljavaju cvjetanje korupcije. Sada je vrijeme da se radi na transparentnosti i odgovornosti koje su potrebne BiH kako bi napredovala”, navodi se u odgovoru za RSE iz Ambasade SAD-u BiH 7. februara.
Evropska komisija (EK), takođe, poziva da se vodstvo RS-a suzdrži od bilo kakvog jednostranog koraka i raspravljanja o bilo kojem pitanju koje izaziva zabrinutost unutar državnih institucija, uključujući Parlament i Savjet ministara.
“Uspostavljanje posebnog entitetskog regulatornog tijela za pravosuđe RS-a predstavljalo bi kršenje ustavno-pravnog poretka BiH. Usvajanje ovog zakona u RS-u predstavljalo bi neprihvatljivo miješanje u nezavisnost pravosuđa BiH, a rezultiralo bi nazadovanjem zemlje prema evropskim standardima”, navodi se iz EK u odgovoru za RSE.
Oni ističu da VSTS BiH ima ključnu funkciju da garantuje nezavisnost, integritet i odgovornost pravosuđa u cijeloj državi.
“Transparency International” BiH se takođe oglasio po pitanju zakona o VSTS-u, i upozorio je da bi se usvajanjem Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu entiteta Republika Srpska stvorio “opasan presedan koji bi doveo do pravne nesigurnosti”.
Dušica Šolaja podsjeća da je NSRS u prethodnom periodu donosila zaključke o pravosuđu u BiH.
“Svi zaključci koji su se ticali pravosuđa u BiH nisu naišli na razumijevanje, za dijalog, za pregovore. Nacrt zakona je u pitanju, do prijedloga ima još vremena za razgovor, međutim bojim se da nas prethodne godine uče da u BiH nije bilo spremnosti da se čuje glas iz Republike Srpske”, ocjenjuje Šolaja.
Iz RS-a se ranije navodilo da se ponovnim osnivanjem ovog tijela poništava neustavno formiranje VSTS-a BiH, kao posljedice odluke visokog predstavnika u BiH, te da, kako tvrde, Ustavom BiH nije definisana nadležnost države u oblasti pravosuđa.
Nacrtom je predviđeno da VSTS RS preuzima nadležnosti u biranju sudija i tužilaca u sudovima u tom entitetu – što trenutno radi VSTS BiH.
Činilo bi ga 11 članova, koji bi trebalo da odražavaju sastav naroda u BiH, a sastojao bi se od sudskog i tužilačkog odjeljenja.
Osnivanje agencije za lijekove započeto u oktobru
NSRS je na sjednici 20. oktobra usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove.
Još tada, reagovali su iz Delegacije Evropske unije (EU) i Ambasade SAD u BiH.
“Usvajanje Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima u Republici Srpskoj korak je u pravcu ugrožavanja pravne sigurnosti i jedinstvenog ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini, sa budućim negativnim posljedicama na privredne subjekte i građane RS-a”, navedeno je u izjavi delegacije EU u BiH za RSE.
Iz Delegacije EU su tada upozorili da će to “dodatno udaljiti BiH od usklađivanja sa pravnom stečevinom EU.”
“SAD su spremne da koriste sve raspoložive sankcije protiv onih koji podrivaju ili omogućavaju podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali one nisu zamjena za odgovornost svih lidera u BiH da odbace destabilizujuće djelovanje i da, umjesto toga, kroz institucije BiH rade na unapređenju funkcionalnosti”, naveli su iz Ambasade SAD za RSE nakon usvajanja Zakona.
Upozorenja američke administracije su sprovedena u djelo 5. januara ove godine, kada su sankcije uvedene Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i lideru SNSD-a.
Mogući novi prenosi nadležnosti
Prema zaključcima od 10. decembra, NSRS je zadužila entitetsku Vladu da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje zakon o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti, kao i zakon o VSTS-u – koji je prvi došao na red.
Stupanjem na snagu tih zakona, zakonska rješenja koja tretiraju ove oblasti na teritoriji cijele BiH, prestaće da važe u RS-u.
Na istom skupštinskom zasjedanju je usvojena i Deklaracija o ustavnim principima RS-a, u kojoj se precizira da su “svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni”.
Prema toj deklaraciji, institucije RS-a su zadužene da napišu ustav po kojem bi Banja Luka bila glavni grad RS-a, a Pale, nedaleko od Sarajeva, prestonica.
Tužilaštvo BiH je nakon toga otvorilo predmet protiv više lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak.
Već ranije, Tužilaštvo je iz NSRS-a zatražilo informacije i o Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima.
U sklopu istrage, saslušani su, između ostalih, entitetski ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač i ministar pravde Anton Kasipović.
Po nalogu Tužilaštva, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH je u sklopu istrage zatražila dokumentaciju od šest stranaka u vladajućoj koaliciji u RS-u.
Najave otcjepljenja i neustavnog prenosa nadležnosti sa BiH na RS su počele kada je bivši visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) u julu 2021. zabranio negiranje genocida, nakon čega su političari iz RS-a počeli sa blokadom rada državnih institucija.
