Dok je dio Evrope proljetos slavio politički pad mađarskog premijera Viktora Orbana nakon šesnaest godina vlasti, Slovenija je krenula u suprotnom smjeru. Pobjeda Janeza Janše na parlamentarnim izborima i formiranje desne koalicije vratili su jednog od najkontroverznijih političara regiona na čelo vlade – po četvrti put.
Iako njegova stranka nije ostvarila uvjerljivu pobjedu, Janša je uspio okupiti pet stranaka desnog spektra i osigurati novu većinu, potvrđujući da populističke politike u Evropi nisu izgubile snagu uprkos pojedinačnim porazima.
Politički analitičari upozoravaju da Janšin povratak otvara novu fazu političkih sukoba u Sloveniji. Profesor ljubljanskog Filozofskog fakulteta Gorazd Kovačić smatra da Janšina vlast redovno donosi snažne pritiske na institucije, medije i civilno društvo.
Prema njegovim riječima, Janša se godinama sukobljava s novinarima, intelektualcima i nevladinim sektorom, nastojeći političku moć koncentrisati u što užem krugu.
Sličnosti sa Vučićevim modelom
Politički obrazac koji primjenjuje Janša podsjeća na metode koje je u Srbiji razvio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, smatra Nikola Ilić sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
Populistički lideri, ističe on, nastoje sebe predstaviti kao jedine autentične predstavnike naroda, dok političke protivnike, medije i kritičare označavaju kao neprijatelje države ili nacionalnih interesa.
Takav model političke komunikacije posljednjih godina postao je prepoznatljiv širom Evrope, od Balkana do Velike Britanije.
Liberali izgubili bitku za svakodnevni život građana
Analitičari smatraju da uspon populista nije posljedica samo ideoloških pitanja, nego prije svega neuspjeha liberalnih i centrističkih vlada da odgovore na konkretne životne probleme građana.
U Sloveniji je posebno izražena kriza stanovanja. Cijene nekretnina u Ljubljani dostigle su rekordne nivoe, a mnogi građani sve teže dolaze do vlastitog doma.
Iako je vlada bivšeg premijera Robert Golob pokušala pokrenuti program izgradnje javnih stanova, mjere su stigle prekasno da bi donijele političke rezultate.
Kovačić smatra da je upravo nedovoljno efikasan odgovor na socijalne probleme otvorio prostor desnici da ponovo preuzme inicijativu.
Populizam na Balkanu hrani ekonomija, u Evropi identitet
Dok na Zapadnom Balkanu populističke politike uglavnom grade podršku kroz socijalna pitanja, penzije, plate i osjećaj ekonomske sigurnosti, u zapadnoevropskim državama dominantne teme često su migracije, nacionalni identitet i odnos prema Evropskoj uniji.
Najpoznatiji primjer ostaje Brexit, politički projekat koji je iz političke margine lansirao Nigel Farage među najuticajnije političke figure Ujedinjenog Kraljevstva.
Njegova stranka Reform UK posljednjih mjeseci bilježi rast podrške, a sve češće se govori o mogućnosti da Farage na narednim parlamentarnim izborima ozbiljno ugrozi tradicionalnu dominaciju konzervativaca i laburista.
Ipak, analitičari upozoravaju da će tek upravljanje lokalnim vlastima koje je osvojio pokazati može li populistička retorika biti pretvorena u konkretne rezultate.
Kako zaustaviti rast populizma?
Primjer Mađarske pokazao je da populistički pokreti nisu nepobjedivi. Nakon višegodišnje dominacije Viktora Orbana, vlast je preuzeo blok predvođen Péter Magyar, koji danas raspolaže dvotrećinskom većinom u parlamentu.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da se populizam ne može pobijediti samo političkim kampanjama.
Kao ključne odgovore navode jačanje institucija, nezavisnih medija i parlamentarne kontrole vlasti, ali i rješavanje problema koji građane svakodnevno pogađaju – od stanovanja i inflacije do korupcije i kvaliteta javnih usluga.
Prema riječima sagovornika Radija Slobodna Evropa, najbolja zaštita od populizma nisu zabrane niti političke etikete, već aktivni građani, snažne institucije i politika koja nudi konkretna rješenja umjesto jednostavnih parola.
