Rat s Iranom sve snažnije pogađa svakodnevni život Amerikanaca. Poskupljenje goriva, skuplji stambeni krediti, rast cijena avionskih karata i grijanja povećavaju pritisak na kućne budžete, dok plate sve teže prate troškove života. Prema procjeni Moody’s Analyticsa, američka domaćinstva od početka sukoba u februaru snose oko 265 milijardi dolara dodatnih troškova. Ekonomske posljedice rata tako postaju i politički problem za Donalda Trumpa, uoči izbora za Kongres.
Rat koji je američka administracija opravdavala sigurnosnim interesima sve se neposrednije osjeća na računima građana. Poskupljenje energenata prelilo se na transport, aviosaobraćaj i grijanje, dok skuplje zaduživanje dodatno otežava održavanje životnog standarda. Za domaćinstva koja su se i prije sukoba borila s inflacijom, rat je postao novi izvor finansijske nesigurnosti.
Prema procjeni Marka Zandija, glavnog ekonomiste Moody’s Analyticsa, ukupni dodatni trošak rata za američke potrošače iznosi oko 265 milijardi dolara. To odgovara prosječnom izdatku od približno 2.000 dolara po domaćinstvu.
Pritisak je posebno izražen zato što rast plata ne prati rast cijena. U septembru je rast zarada usporio na najniži nivo u posljednjih pet godina, dok realna kupovna moć zaposlenih slabi. Dio građana zato svakodnevne troškove sve češće pokriva iz ušteđevine ili zaduživanjem putem kreditnih kartica.
Kako upozorava Zandi, nije iznenađujuće što građani povezuju rat s rastom troškova života i žele da se sukob okonča.
Hormuški tjesnac i lanac poskupljenja
Najvidljivije posljedice rata osjete se na tržištu energenata. Poremećaji u Hormuškom tjesnacu, jednoj od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte i plina, ograničili su izvoz iz Perzijskog zaljeva i povećali troškove prijevoza.
I nakon ponovnog uspostavljanja prometa kroz tjesnac, cijene energenata ostale su visoke. Poskupljenje nafte ne pogađa samo vozače: skuplji dizel povećava troškove kamionskog, željezničkog i poljoprivrednog transporta, a ti se izdaci postepeno prenose na cijene robe i usluga.
Prema Zandijevoj procjeni, prosječna američka porodica od početka rata potrošila je oko 1.100 dolara više na energente nego što bi potrošila u uobičajenim okolnostima. Uz postojeće cijene, taj se dodatni izdatak povećava za približno 50 dolara sedmično.
Cijena benzina u SAD-u iznosi oko 4,34 dolara po galonu, odnosno približno 1,02 eura po litri. Prije početka sukoba galon je koštao 2,98 dolara, što znači da je benzin poskupio za oko 46 posto. Dizel je također ostao blizu rekordnih nivoa.
Prema analizi CNN-a zasnovanoj na podacima američkog automobilskog udruženja AAA, ove godine je već 165 dana prosječna cijena benzina iznosila najmanje četiri dolara po galonu. Time je premašen rekord iz 2022. godine, kada je takva cijena zabilježena tokom 158 dana, nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Takvi podaci pokazuju koliko se geopolitički sukobi brzo pretvaraju u pitanje kućnog budžeta. Za američke građane cijena rata nije samo iznos koji se izdvaja iz državne kase za vojnu operaciju nego i novac koji svakodnevno troše na odlazak na posao, kupovinu hrane i grijanje doma.
Skuplji letovi i grijanje dodatno opterećuju domaćinstva
Poskupljenje goriva pogodilo je i aviosaobraćaj. Zbog rasta cijena avionskog goriva, pojedine kompanije ukidaju manje isplative linije, povećavaju naknade za prtljag i podižu cijene karata.
Prema podacima američkog Ureda za statistiku rada, avionske karte su u augustu bile 23 posto skuplje nego u istom mjesecu prošle godine. Dodatni trošak osjetit će i domaćinstva koja se griju na loživo ulje. Američka Uprava za energetske informacije procjenjuje da bi njihovi računi ove zime mogli biti 21 posto viši nego prethodne.
Riječ je o troškovima koje domaćinstva ne mogu jednostavno izbjeći. Gorivo, prijevoz i grijanje predstavljaju osnovne potrebe, pa njihovo poskupljenje posebno pogađa građane s nižim i srednjim prihodima. Kada istovremeno rastu cijene energenata i slabi realna vrijednost plata, prostor za druge izdatke postaje sve manji.
Rat podiže i cijenu zaduživanja
Finansijski pritisak ne završava na pumpama i računima za energiju. Prema analizi Moody’s Analyticsa, skuplje zaduživanje drugi je najveći trošak koji je rat nametnuo američkim potrošačima.
Rast inflatornih pritisaka i promjene na tržištu državnih obveznica podigli su troškove finansiranja, što se odrazilo i na kamate koje plaćaju građani. Kamatna stopa na stambene kredite s fiksnom stopom na 30 godina porasla je na 7,4 posto, najviši nivo u gotovo tri godine. Skuplji su i krediti za automobile te zaduživanje putem kreditnih kartica.
Moody’s procjenjuje da su više kamate prosječnom američkom domaćinstvu donijele oko 360 dolara dodatnih troškova. Za one koji planiraju kupovinu stana ili već otplaćuju kredit, rast kamata znači veće mjesečne obaveze i manju mogućnost da novac usmjere na druge potrebe.
Time rat proizvodi širi ekonomski učinak: skuplja energija povećava troškove proizvodnje i transporta, dok skuplji krediti otežavaju potrošnju i ulaganja. Posljedice se ne zadržavaju samo na jednom tržištu nego se prenose kroz cijelu ekonomiju.
Vojni izdaci i politička cijena rata
Prema podacima koje je CNN ranije objavio pozivajući se na izvore upoznate s izvještajem Pentagona, vojni troškovi rata s Iranom do septembra su dostigli 45,1 milijardu dolara. U taj iznos, međutim, nisu uključeni svi troškovi obnove vojnih baza i drugih objekata oštećenih tokom sukoba, pa konačan račun može biti veći.
Tako se otvara dvostruko pitanje za američku administraciju: koliko rat košta državni budžet i koliko njegove posljedice plaćaju građani kroz skuplji život. Čak i kada se vojni izdaci finansiraju na državnom nivou, ekonomski poremećaji na tržištima energenata i kredita prenose se na domaćinstva.
Predsjednik Donald Trump ranije je poručio da su više cijene benzina i dizela prihvatljiva cijena za sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje. Međutim, takvo obrazloženje teško može ublažiti nezadovoljstvo građana ako se troškovi nastave povećavati, a ne vide se jasni izgledi za završetak sukoba.
CNN-ova anketa iz septembra pokazala je da samo 27 posto Amerikanaca podržava Trumpovu ekonomsku politiku, dok 28 posto smatra da je stanje američke ekonomije dobro. Niska podrška ratu i pogoršanje ekonomskih očekivanja predstavljaju dodatni politički rizik za republikance uoči izbora za Kongres.
Za Bijelu kuću problem je što se vanjskopolitička odluka sve direktnije mjeri kroz svakodnevne izdatke birača. Dok administracija sigurnosnim argumentima opravdava nastavak sukoba, građani njegove posljedice vide na cijenama goriva, računima za grijanje i ratama kredita.
Ako se rat produži, a troškovi nastave rasti, ekonomski teret mogao bi postati jedan od ključnih faktora u procjeni birača o Trumpovoj politici. U tom smislu, cijena rata ne mjeri se samo milijardama izdvojenim za vojne operacije nego i sve manjom kupovnom moći domaćinstava koja ga finansijski podnose.
EU POKREĆE MISIJU U LIBANONU: Obučavat će vojsku i sigurnosne službe
