Iranska centralna vojna komanda objavila je kraj vojne operacije protiv Izraela, tvrdeći da je Teheran uspješno odgovorio na izraelski napad na bejrutsku četvrt Dahije, uporište proiranskog pokreta Hezbolah. Istovremeno, iransko rukovodstvo upozorilo je da bi svaki novi izraelski napad mogao izazvati znatno snažniji i razorniji odgovor.
Saopćenje je uslijedilo neposredno nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da su i Izrael i Iran zainteresirani za hitan prekid vatre te da su u toku završni pregovori o širem sporazumu kojim bi se zaustavila trenutna kriza.
Iako Teheran formalno nije proglasio prekid vatre, poruka iranske vojske jasno sugerira pokušaj zaustavljanja sukoba bez gubitka političkog kredibiliteta. Operacija je predstavljena kao uspješno završena misija, a ne kao povlačenje pod pritiskom.
Analitičari ocjenjuju da je Iran prije svega nastojao održati vjerodostojnost vlastitih prijetnji. Nakon što je ranije upozorio da će odgovoriti na eventualne izraelske udare na Dahiju, Teheran je bio suočen s izborom: reagirati ili riskirati da njegove buduće prijetnje izgube težinu.
“Iran je morao pokazati da stoji iza svojih upozorenja. Cilj nije bio izazivanje velikog rata, nego očuvanje sposobnosti odvraćanja”, smatra politički analitičar Mohamed Gaedi sa Univerziteta George Washington.
Sličnu procjenu iznosi i bivši iranski diplomata Mehrdad Hansari, koji smatra da je Teheran računao na ograničeni manevarski prostor Washingtona. Prema njegovim riječima, Iran vjeruje da SAD nisu spremne dopustiti širenje sukoba koje bi moglo ugroziti globalnu ekonomiju, izazvati poremećaje u Hormuškom moreuzu i otvoriti novu međunarodnu krizu.
Upravo zato je iranska poruka pažljivo balansirana između demonstracije snage i pokušaja deeskalacije. Dok vlasti u Teheranu tvrde da su ispunile svoj cilj, upozorenje o “daleko intenzivnijem i razornijem odgovoru” ostavljeno je kao signal da sukob može vrlo brzo ponovo eskalirati.
IRAN OTVORENO PRIZNAO NAPADE NA AMERIČKE CILJEVE: Teheran tvrdi da odgovara na agresiju Washingtona
Pitanje je, međutim, hoće li Izrael prihvatiti takav izlaz iz krize. Iako Trump tvrdi da obje strane žele prekid vatre, izraelsko rukovodstvo je i ranije pokazivalo spremnost da djeluje mimo američkih očekivanja.
Dodatnu pažnju izazvala je i Trumpova izjava za Financial Times, u kojoj je poručio da izraelski premijer Benjamin Netanyahu “neće imati drugog izbora” nego prihvatiti dogovor koji Washington eventualno postigne s Iranom.
“Ja donosim odluke. Ja donosim sve odluke”, rekao je Trump, naglašavajući da konačnu riječ o američkoj politici prema Bliskom istoku i dalje želi zadržati u svojim rukama.
Dok diplomatski kanali pokušavaju zaustaviti novu spiralu nasilja, ostaje nejasno je li riječ o stvarnoj deeskalaciji ili tek kratkom predahu prije nove runde sukoba između Izraela i Irana.
KHAMNEI ZAPRIJETIO IZRAELU: “Cionistički režim odbrojava posljednje dane”, sukob ulazi u novu fazu
