Vlada Republike Srpske izdvojila je šest miliona eura javnog novca za subvencioniranje kupovine traktora bjeloruske državne kompanije Minsk Tractor Works, koja je pod sankcijama više zapadnih država zbog povezanosti s režimom Aleksandra Lukašenka. Program je rezultat političkog dogovora Milorada Dodika i bjeloruskog autoritarnog lidera, a njegova realizacija otvorila je pitanja pogodovanja, netransparentne nabavke i zaobilaženja evropske politike sankcija.
Tokom 2024. godine za ovu namjenu izdvojena su četiri miliona eura, a u 2026. još dva miliona. Kada se uračuna novac koji su doplatili poljoprivrednici, vrijednost posla premašuje deset miliona eura. Umjesto otvorenog nadmetanja i izbora na osnovu cijene i tehničkih karakteristika, program je ograničen isključivo na traktore jednog bjeloruskog proizvođača. Nije objavljena analiza koja bi objasnila zašto su odabrani baš ti traktori niti zbog čega su drugi brendovi isključeni.
Politička pozadina dogovora nije nepoznata. Memorandum o saradnji Bjelorusije i RS-a potpisan je u maju 2024, nakon susreta Dodika i Lukašenka u Minsku nekoliko mjeseci ranije. Tadašnji ministar poljoprivrede RS-a Savo Minić otvoreno je potvrdio da je riječ o realizaciji njihovog dogovora.
Jedan distributer, uvoz preko Srbije
Posebno je sporan način distribucije. Iako su sporazumi o saradnji zaključeni s tri firme u RS-u, svih 245 traktora isporučeno je preko bijeljinske kompanije Agro-Simeks, dok je uvoz išao preko novosadske Agropanonke. Njen osnivač Dragoljub Švonja počasni je konzul Bjelorusije u Novom Sadu, a Lukašenko ga je 2025. odlikovao Ordenom časti zbog doprinosa bjelorusko-srpskoj saradnji.
Švonja je učestvovao i u susretima s predstavnicima vlasti RS-a, uključujući posjetu fabrici traktora u Minsku. Agropanonka je, prema dostupnim podacima, bila ključna karika u lancu kojim je bjeloruska mehanizacija stigla do poljoprivrednika u RS-u.
Vlasnik Agro-Simeksa Jovo Simić negirao je pogodovanje i tvrdio da bi traktore uvozio i bez državnih subvencija. Međutim, činjenica da je program ograničen na jednog proizvođača, da je distribucija završila kod jedne firme i da javnosti nije ponuđeno obrazloženje izbora ostavlja ozbiljan prostor za sumnju u transparentnost cijelog aranžmana.
Politička lojalnost umjesto evropskih obaveza
Minsk Tractor Works nalazi se pod sankcijama Kanade, Poljske i Ukrajine zbog veza s bjeloruskim državnim aparatom. Sankcije protiv Bjelorusije uvedene su nakon brutalnog gušenja protesta 2020. godine, a dodatno su pooštrene zbog podrške Lukašenkovog režima ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Bosna i Hercegovina nije uvela restriktivne mjere protiv Bjelorusije zbog protivljenja ministara iz SNSD-a u državnoj vlasti. Istovremeno, vlasti RS-a razvijaju posebne poslovne aranžmane s kompanijama iz te zemlje. Evropska komisija upozorava da provođenje sankcija protiv Rusije i Bjelorusije u BiH nailazi na prepreke upravo u institucijama pod kontrolom SNSD-a.
Tako se subvencije predstavljene kao podrška domaćoj poljoprivredi pretvaraju i u instrument političke saradnje s režimom koji je pod međunarodnim sankcijama. Poljoprivrednici jesu dobili finansijsku pomoć, ali to ne odgovara na ključno pitanje: zašto je javni novac usmjeren isključivo prema jednom sankcioniranom proizvođaču i kroz poslovni lanac u kojem se ključne uloge dodjeljuju uskom krugu kompanija?
U ovom slučaju nije sporna potreba da se pomogne poljoprivrednicima, nego način na koji je ta pomoć organizirana. Kada vlast unaprijed zatvori tržište za konkurenciju, ne objasni kriterije izbora i politički dogovor pretvori u višemilionski posao, onda se iza priče o razvoju sela otvara pitanje odgovornosti za trošenje javnog novca.
OD LUKAŠENKA DO PUTINA: Dodikova turneja po bratskom autokratskom svetu
