Ukrajina je izvela dosad najmasovniji napad bespilotnim letjelicama na ruski teritorij od početka invazije u februaru 2022. godine. Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je da je tokom noći oboreno 1.336 ukrajinskih dronova iznad 16 ruskih regija, čime je premašen prethodni rekord od 1.254 letjelice zabilježen 29. oktobra.
Intenzitet ukrajinskih napada posljednjih mjeseci raste, a njihova meta sve češće postaju infrastruktura, vojni kapaciteti i objekti od strateškog značaja za rusko ratno gospodarstvo.
Među pogođenim lokacijama ponovo se našao i Krim, koji je Rusija okupirala i anektirala 2014. godine. Prema izjavi Sergeja Aksjonova, čelnika okupacijskih vlasti na poluotoku, napadnut je i Kerčki most – ključna cestovna i željeznička veza između Krima i ruske regije Krasnodar. Moskva je štetu opisala kao manju. Cestovni saobraćaj preko mosta privremeno je obustavljen, dok je željeznički nastavljen.
Pritisak na rusko ratno gospodarstvo
Ukrajinska strategija napada na ruskoj teritoriji nije usmjerena samo na simboličke ili vojne ciljeve. Posebno su važna postrojenja za preradu nafte, čiji je rad ključan za ruske prihode i snabdijevanje ratne mašinerije.
Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ukrajinski udari izbacili iz funkcije više od 55 posto ruskih kapaciteta za preradu nafte. Tu tvrdnju nije bilo moguće nezavisno potvrditi, a ruski zvaničnici nisu je komentirali. Ipak, Vladimir Putin je ranije priznao da napadi na energetsku infrastrukturu imaju ekonomske posljedice, procjenjujući da su Rusiju koštali oko jedan posto bruto domaćeg proizvoda.
Ukrajinski udari imaju i širi vojni cilj: ometanje ruskih logističkih pravaca, slabljenje proizvodnje naoružanja i napade na lokacije s kojih se lansiraju dronovi i projektili. Time Kijev nastoji smanjiti sposobnost Moskve da održava intenzitet napada na ukrajinskom frontu i preuzme inicijativu u ratu.
Masovni napadi istovremeno imaju političku dimenziju. Kijev nastoji pokazati da, uprkos ruskoj brojčanoj i materijalnoj nadmoći, zadržava sposobnost da rat prenese duboko na teritorij agresora. Time šalje poruku i zapadnim saveznicima da Ukrajina nije odustala od otpora, u trenutku kada američki posredovani pregovori ne donose konkretan napredak.
Dodatni problem za ukrajinsku odbranu predstavljaju ograničenja brzine na sistemu Starshield, vojnoj verziji satelitskog interneta Starlink kompanije SpaceX. Kijev tvrdi da su ta ograničenja oslabila dio njegovih odbrambenih kapaciteta. Ukrajinske snage zato sve veći značaj daju preventivnim udarima na ruske proizvodne pogone i infrastrukturu za lansiranje bespilotnih letjelica.
Stvarni razmjeri štete u Rusiji i dalje su nepoznati. Ruske vlasti rijetko objavljuju potpune podatke o posljedicama ukrajinskih napada, što otežava nezavisnu procjenu njihovog vojnog i ekonomskog učinka.
Rusija nastavlja iscrpljivanje ukrajinske infrastrukture
Dok Ukrajina pojačava napade na rusku teritoriju, Moskva nastavlja sistematsku kampanju protiv ukrajinske energetske infrastrukture. Posljedice se posebno osjećaju uoči zime, koja bi mogla biti najteža od početka rata.
Prema izjavi ukrajinskog premijera, ruski napadi na dalekovode i trafostanice u Zaporiškoj i Dnjipropetrovskoj oblasti ostavili su stotine hiljada ljudi bez električne energije. Cilj ruske strategije, prema riječima Zelenskog, jeste višednevnim bombardiranjem pojedinih područja onesposobiti energetsku infrastrukturu i stanovništvo ostaviti bez osnovnih uslova za život.
Samo tokom posljednje sedmice, prema podacima koje je iznio ukrajinski predsjednik, Rusija je lansirala više od 2.300 jurišnih dronova, 1.590 vođenih avionskih bombi i 15 projektila različitih tipova.
Ova razmjena udara pokazuje sve izraženiju transformaciju rata: Ukrajina pokušava povećati cijenu ruske agresije napadima na vojnu i ekonomsku infrastrukturu, dok Moskva nastoji slomiti ukrajinski otpor sistematskim uništavanjem energetskog sistema i iscrpljivanjem civilnog stanovništva. Nijedna strana zasad ne pokazuje spremnost da odustane od strategije iscrpljivanja, a diplomatski procesi ne nude naznake skorog prekida rata.
DONBAS ZA NATO: Washington prvi put otvorio pitanje teritorijalnog ustupka Ukrajine



