15.9 C
Mostar

EU UPOZORAVA BEOGRAD I PRIŠTINU: Bez normalizacije nema napretka prema članstvu

Evropska unija će na predstojećem samitu sa Zapadnim Balkanom ponovo upozoriti Srbiju i Kosovo da neriješeni odnosi i izostanak normalizacije predstavljaju jednu od ključnih prepreka njihovom evropskom putu. Poruka iz Brisela bit će jasna: političke deklaracije više nisu dovoljne, a postignuti sporazumi moraju se provesti.

U nacrtu završne deklaracije, koji će lideri EU razmatrati na samitu 25. novembra, navodi se da je podrška iz Plana rasta za Zapadni Balkan uslovljena konstruktivnim angažmanom obje strane, mjerljivim napretkom i konkretnim rezultatima u normalizaciji odnosa.

Time se pitanje dijaloga Beograda i Prištine ponovo direktno povezuje s finansijskom podrškom i evropskim integracijama. Brisel nastoji pokazati da proces normalizacije nije izdvojeno političko pitanje, već obaveza od koje zavisi napredovanje prema članstvu.

Dijalog je, međutim, godinama u zastoju. Lideri Kosova i Srbije nisu se sastali od septembra 2023. godine, a od preuzimanja dužnosti u decembru 2024. visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas nije organizirala nijedan sastanak na najvišem nivou.

Zastoj se ranije objašnjavao unutrašnjim političkim krizama. Kosovo je gotovo dvije godine prolazilo kroz institucionalnu blokadu, dok su Srbiju potresali masovni protesti nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 16 osoba. Nakon stabilizacije institucija na Kosovu i vanrednih izbora u Srbiji, Brisel očekuje formiranje nove srpske vlade kao preduslov za pokušaj obnove dijaloga.

Bez pomirenja nema evropskih vrijednosti

U završnoj deklaraciji bit će ponovljena i osuda veličanja ratnih zločinaca, negiranja genocida i historijskog revizionizma. Evropski lideri poručit će da takve pojave nisu samo prepreka pomirenju nego i direktno suprotstavljanje temeljnim vrijednostima na kojima počiva Evropska unija.

Od zemalja regiona očekivat će se poštovanje presuda međunarodnih i domaćih sudova za ratne zločine, kao i izgradnja kulture solidarnosti i poštovanja prema svim žrtvama. Naglasak će biti stavljen i na dobrosusjedske odnose, regionalnu saradnju i dosljedno provođenje međunarodnih sporazuma.

ZAJEDNICA OPŠTINA KAO EVROPSKA PREPREKA: Kosovo više ne može čekati političke promjene u Srbiji

Posebno će biti istaknuta potreba za rješavanjem sporova koji proizlaze iz ratnog naslijeđa. Među otvorenim pitanjima su provedba Sporazuma o sukcesiji, sudbina nestalih osoba i procesuiranje ratnih zločina. Evropska unija od zemalja regiona očekuje konkretne rezultate, a ne samo formalno prihvatanje obaveza.

Deklaracija će obuhvatiti i usklađivanje vanjske i sigurnosne politike država Zapadnog Balkana s politikom EU, uključujući provođenje sankcija i sprečavanje njihovog zaobilaženja. Partneri koji su se u potpunosti uskladili bit će pohvaljeni, dok će ostali biti pozvani da slijede njihov primjer.

Crna Gora na pragu nove faze integracija

Samit dolazi oko šest mjeseci nakon susreta lidera EU i Zapadnog Balkana u Tivtu, a ovogodišnji skup mogao bi biti posljednji na kojem Crna Gora učestvuje u statusu države kandidatkinje.

Podgorica je najdalje odmakla u pregovorima s EU i intenzivno radi na zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja. Cilj je okončati pregovore do kraja ove godine, dok se potpisivanje pristupnog ugovora očekuje najranije u junu naredne godine. Time bi Crna Gora prešla u status države pristupnice.

Evropski lideri će istovremeno upozoriti da pogoršana globalna sigurnosna situacija, ruska agresija na Ukrajinu, sukobi na Bliskom istoku i sve oštrija međunarodna konkurencija dodatno naglašavaju geopolitički značaj proširenja EU.

U nacrtu deklaracije ponavlja se nedvosmislena podrška članstvu zemalja Zapadnog Balkana, uz ocjenu da je proširenje realna mogućnost koju region treba iskoristiti. Proces se pritom predstavlja kao strateško ulaganje u evropski mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet.

Od država regiona tražit će se ubrzanje reformi i ispunjavanje preuzetih obaveza. Međutim, odgovornost neće biti predstavljena kao jednostrana: i sama Evropska unija mora unaprijediti svoje institucije i pripremiti se za funkcioniranje u proširenom sastavu.

Ipak, razlika između deklarativne podrške proširenju i stvarnog napretka ostaje očigledna. Dok Crna Gora približava završetak pregovora, odnosi Srbije i Kosova i dalje su opterećeni neprovedenim sporazumima i političkim blokadama. Novi samit zato će još jednom pokazati da evropska perspektiva regiona postoji, ali da se bez konkretnih političkih odluka i ispunjavanja obaveza ne može pretvoriti u članstvo.

SRBIJA TRGOVALA ORUŽJEM UPRKOS MORATORIJU: Milionski poslovi iza zatvorenih vrata

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img

Popularno