Vladimir Putin navodno je spreman prihvatiti da Ukrajina nakon završetka rata dobije sigurnosna jamstva Sjedinjenih Američkih Država i evropskih država po uzoru na član 5. NATO-a. Ruski predsjednik, međutim, insistira na tome da na ukrajinskoj teritoriji ne budu stacionirane snage Alijanse. Takav prijedlog, ako bi bio potvrđen, pokazao bi da Moskva pokušava prihvatiti formalne garancije za ukrajinsku sigurnost, ali istovremeno zadržati kontrolu nad načinom na koji će se one provoditi.
Informaciju je objavio kolumnista Washington Posta David Ignatius, pozivajući se na izvor blizak pregovorima. Prema njegovim navodima, razgovara se o modelu koji bi Washington i evropske prijestolnice obavezao da pomognu Ukrajini u slučaju nove ruske agresije, iako ona ne bi postala članica NATO-a.
Član 5. Sjevernoatlantskog ugovora propisuje da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve, uz obavezu ostalih članica da pruže pomoć. Primjena sličnog mehanizma na Ukrajinu značila bi sigurnosnu zaštitu bez formalnog članstva u Savezu. Ipak, stvarna vrijednost takvih garancija zavisila bi od njihove pravne snage, precizno definiranih obaveza i spremnosti država potpisnica da ih provedu.
Prema informacijama koje prenosi Ignatius, mogući sporazum uključivao bi i ukidanje sankcija Rusiji, uz automatsko ponovno uvođenje kaznenih mjera ukoliko Moskva počne pripreme za novi napad gomilanjem vojnih snaga.
Američka strana je, navodno, kao odgovor na rusko odbijanje prisustva NATO-ovih snaga predložila povlačenje ruske vojske s granice nakon potpisivanja primirja. U slučaju nove ruske ofanzive, predviđalo bi se brzo raspoređivanje snaga NATO-a u Ukrajini. Razmatraju se i mehanizmi nadzora primirja te ubrzane razmjene obavještajnih podataka.
Posebni američki izaslanik Jared Kushner navodno je Putinu prenio upozorenje da se rat više ne može posmatrati samo kao sukob Rusije i Ukrajine, nego i kao posrednički sukob s Evropom.
Sigurnosne garancije bez članstva u NATO-u
Ovi navodi dolaze nakon pregovora predstavnika Ukrajine, SAD-a i evropskih država u Berlinu 14. i 15. novembra, na kojima su razmatrana i teritorijalna pitanja i budući sigurnosni aranžmani.
Wall Street Journal ranije je objavio da Washington Ukrajini nudi pravno obavezujuća jamstva zasnovana na principima člana 5. NATO-a, ali bez formalnog prijema u Savez. Cilj takvog modela bio bi uvjeriti Kijev da će imati zaštitu od buduće agresije i time otvoriti prostor za napredak u pregovorima.
Moskva je ranije odbacivala takvu mogućnost, dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i dalje insistira na punopravnom članstvu u NATO-u kao najpouzdanijem obliku zaštite. Iako je priznao da model sigurnosnih garancija po uzoru na član 5. otvara prostor za razgovore, upozorio je da takvo rješenje ostavlja brojna pitanja.
Upravo je to ključno pitanje svakog budućeg sporazuma: može li se Ukrajini garantovati sigurnost, a da Rusija istovremeno dobije pravo veta na prisustvo savezničkih snaga na njenoj teritoriji? Ako bi Moskva mogla unaprijed ograničiti sredstva kojima bi se garancije provodile, postoji opasnost da sigurnosni sporazum postane političko obećanje bez dovoljno snažnog mehanizma zaštite.
Zato eventualno Putinovo prihvatanje garancija ne treba tumačiti kao odustajanje od ruskih ambicija prema Ukrajini. Mnogo je važnije pod kojim uslovima bi takav dogovor bio postignut i bi li Ukrajina nakon njega zaista raspolagala sredstvima da odvrati novu rusku agresiju.
MOSKVA ŽELI BIRATI KO ĆE PREGOVARATI U IME EVROPE: Kallas smeta jer odbacuje ruske zahtjeve



