Nakon četiri i po sata rasprave o obaranju Vlade Dritana Abazovića, u Skupštini Crne Gore data je pauza na zahtjev Demokratskog fronta (DF), piše RSE.
Tokom pauze trebalo bi da se sastanu lideri dijela političkih stranaka kako bi pokušali da postignu dogovor o rekonstrukciji aktuelne Vlade, na osnovu rezultata parlamentarnih izbora iz 2020. godine.
Na tim izborima većinu su osvojili prosrpski Demokratski front, Demokrate i Abazovićev pokret URA.
Inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi podnijelo je 36 poslanika Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića i dio stranaka vladajuće većine zbog, kako su naveli, zaustavljanja Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji i podizanja tenzija u društvu.
Neposredan povod inicijative za obaranje Vlade je nezadovoljstvo zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom 3. avgusta, za koji su ocijenili da je štetan po nacionalne interese Crne Gore.
Da bi Vlada, koja je do sada funkcionisala kao manjinska bila oborena, neophodni su glasovi najmanje 41 od ukupno 81 poslanika.
Tok rasprave
U uvodnom izlaganju predlagač inicijative, poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković, rekao je da je Vlada Abazovića napustila evropsku agendu i propustila istorijsku šansu, „jer je premijer ispunjavao druge obaveze i pristao na ucjene”.
“Umjesto evropskog, postali ste bivši premijer. Crna Gora, nakon ekspertske i manjinske vlade, nema više vremena za političke eksperimente. Vrijeme je da imamo izbore za legitimnu vladu”, kazao je Živković.
Premijer Abazović je, replicirajući Živkoviću, kazao da nije tačno da je DPS podnio inicijativu zbog izostanka napretka Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji.
“Inicijativu ste podnijeli zbog Temeljnog ugovora sa SPC. Rekli ste da je to zločin i izdaja nacionalnih interesa. Nemojte da se krijete iza evropejstva”, poručio je Abazović.
Neizvjesno je kakav će biti epilog skupštinske sjednice jer se o obaranju Vlade nisu jasno odredili proruski Demokratski front, Demokrate Alekse Bečića, niti Bošnjačka stranka. Dio njihovih glasova, najmanje pet, je potreban za pad Vlade.
Iako je se iz Demokratskog fronta čulo da bi bila “Božja pravda” da Abazovićeva Vlada padne, poslanik Slaven Radunović je zatražio pauzu u radu parlamenta, kako bi se lideri stranaka koje su osvojile većinu na posljednjim izborima 30. avgusta 2020. godine dogovorili oko rekonstrukcije Vlade.
“To smo dužni narodu”, rekao je Radunović
Iz Demokratske Crne Gore je najavljeno da će na kraju rasprave odlučiti o predlogu da se izglasa nepovjerenje Vladi.
Predsjednik Demokrata Aleks Bečić poručio je da Vlada treba da padne i da se formira nova od pobjednika parlamentarnih izbora avgusta 2020.
“Iako se izglasa nepovjerenje Vladi danas, ko nama smeta da mi već sjutra ili prekosjutra krenemo u razgovore da pobjednici na izborima i manjinske partije formiraju novu Vladu?”, pitao je Bečić.
I Bošnjačka stranka, koja ima ministre u Vladi, ostala je tajnovita u odnosu na to kako će se izjasniti o obaranju Vlade. Poslanik Suljo Mustafić je pozvao sve demokratske i proevropske snage, u vlasti i opoziciji, da se okupe oko stabilizacije političkih prilika, deblokade evropskog puta i ekonomske stabilizacije.
“Ova Vlada je izgubila povjerenje u parlamentu najbrojnijeg političkog subjekta, a to je DPS”, konstatovao je Mustafić.
Na konferenciji za medije uoči sjednice, Dritan Abazović je rekao da ukoliko Vlada preživi i ukoliko dođe do rekonstrukcije “podrazumijeva se da će on ostati premijer”.
Abazović optužio političke protivnike za vezu sa kriminalom
Premijer Dritan Abazović izazvao je niz reakcija kada je u toku rasprave optužio Demokratsku partiju socijalista, bivše tužioce i pojedine kompanije i medije za povezanost sa kriminalom pozivajući se na, kako je rekao, operativne podatke.
Tako je zaplijenjene cigarete u Luci Bar povezao sa “Bemaxom”, jednom od najvećih građevinskih kompanija u Crnoj Gori, poručujući i da je ta kompanija osnovala jedan medijski portal koji Abazovića posredno dovodi u vezu sa kriminalnim klanovima u Crnoj Gori.
Abazović je pozvao specijalnog tužioca da provjeri njegove navode.
Takođe, optužio je funkcionere iz stranaka koje su zahtijevale pad Vlade za destabilizaciju Crne Gore.
Direktno je prozvao poslanika DPS-a Predraga Boškovića i ministra odbrane iz SDP-a Raška Konjevića kao “političke izvođače destabilizacije Crne Gore”.
Bošković je Abazovićeve kvalifikacije nazvao neistinama “koje nisu zabilježene u političkoj praksi prethodnih 30 godina” i okvalifikovao ih kao “crtanje meta prema političkim protivnicima”.
Iz DPS-a je poručeno Abazoviću da je, ako je imao saznanja o bilo kakvim kriminalnim radnjama, bio dužan da te informacije procesuira zbog funkcije koju pokriva.
Ko će glasati za pad Vlade?
Inicijatori pada Vlade Crne Gore su 36 poslanika dijela parlamentarne većine predvođene Demokratskom partijom socijalista Mila Đukanovića koja je davala podršku premijeru Abazoviću, bez učešća u Vladi.
Uz DPS, inicijativu za pad Vlade su podržali Socijaldemokratska partija koja ima dva ministarska mjesta, Socijaldemokrate koji su u opoziciji i Liberalna partija i Demokratska Unija Albanaca .
Abazovićeva Vlada je formirana 28. aprila, nakon što je u februaru oborena Vlada Zdravka Krivokapića, upravo na inicijativu Abazovića.
Tadašnju Vladu, koju je prevodio Zdravko Krivokapić, formirali su prosrpski Demokratski front, Demokrate i Abazovićev pokret URA.
I Krivokapićeva ekspertska Vlada i Abazovićeva manjinska Vlada formirane su na osnovu izbornog rezultata iz avgusta 2020. godine, kada je tadašnja opozicija porazila Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića i njene dugogodišnje partnerske stranke.
Na tim parlamentarnim izborima DPS je nakon 30 godina izgubio vlast i prešao u opoziciju.
Nova prilika za obaranje Vlade 2. septembra
Ukoliko Abazovićeva Vlada opstane, o njenoj budućnosti će se ponovo odlučivati 2. septembra za kada je zakazana nova sjednica Skupštine na inicijativu opozicionog Demokratskog fronta i Demokrata.
Ovaj prijedlog podnijela su 32 poslanika, ujedno zahtijevajući da se na toj sjednici raspravlja i o razrješenju predsjednice parlamenta Danijele Đurović.
Kao razloge za obaranje Vlade navode gubitak funkcionalnog kapaciteta i produbljivanje ekonomske krize:
“Vlada premijera Abazovića u kontinuitetu je pokazivala nemoć da se odbrani od raznih, unutrašnjih destruktivnih političkih uticaja, sto je dovelo do međusobnog nepovjerenja i teških obračuna unutar same Vlade. To je izazvalo nesigurnost i ekstremizaciju prilika u Crnoj Gori.”
Opozicione stranke nisu objasnile zbog čega su predložile novi datum za raspravu o padu Abazovićeve Vlade, kada svojim glasovima i u petak 19. avgusta mogu dovesti do njenog obaranja.
Dvije inicijative za obaranje Abazovićeve Vlade, ukupno je potpisalo 68 poslanika vladajućih i opozicionih stranaka, od 81 poslanika u crnogorskom parlamentu.
