Evropska komisija ocijenila je da je u više članica Evropske unije ostvaren napredak u reformi pravosuđa, ali je istovremeno upozorila da pojedine zemlje i dalje imaju ozbiljne probleme u oblasti vladavine prava.
U sedmom godišnjem izvještaju Evropske komisije analizirani su pravosuđe, borba protiv korupcije, sloboda medija te funkcioniranje demokratskih institucija. Ovogodišnje izdanje, treći put zaredom, obuhvata i četiri zemlje kandidata za članstvo – Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju.
Mehanizam izvještavanja o vladavini prava uveden je 2020. godine za članice EU, dok su zemlje kandidati prvi put uključene 2024.
Kada je riječ o državama kandidatima, Komisija registrira nastavak reformi pravosuđa, ali upozorava na probleme uzrokovane političkim i drugim neprimjerenim utjecajima koji mogu ugroziti nezavisnost pravosudnih institucija.
Stanje vladavine prava jedan je od ključnih elemenata koji određuju brzinu evropskih integracija. Crna Gora trenutno je najdalje odmakla u pregovorima, dok Srbija već gotovo pet godina nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje.
Srbija: pritisak na pravosuđe i problemi s korupcijom
Evropska komisija u slučaju Srbije upozorava na dugotrajne probleme koji se odnose na nezavisnost sudstva, autonomiju tužilaštva, borbu protiv korupcije, slobodu medija i funkcioniranje demokratskih mehanizama.
Pravosuđe se navodi kao jedno od područja u kojima su izazovi posebno izraženi.
Komisija ističe da su izmjenama pravosudnih zakona usvojenim u januaru 2026. oslabljeni pojedini mehanizmi zaštite autonomije tužilaštva i nezavisnosti sudstva. Time je, prema ocjeni Komisije, otežana puna primjena ustavnih reformi iz 2023. godine. Istovremeno se navodi da je Venecijanska komisija naknadno ocijenila da je Srbija u značajnoj mjeri postupila prema njenim preporukama.
Uprkos tome, Evropska komisija registrira povećan politički pritisak na pravosuđe i tužilaštvo, dok su institucionalni odgovor i zaštita od neprimjerenog utjecaja i dalje nedovoljni.
Poseban problem predstavlja autonomija tužilaštva. Komisija upozorava da nedostaci u zakonima i njihovoj primjeni nastavljaju otežavati efikasno i povjerljivo vođenje krivičnih istraga.
Kada je riječ o korupciji, Beograd i dalje nema uvjerljive rezultate u procesuiranju slučajeva visoke korupcije. Komisija navodi da su potrebni konkretniji rezultati u istragama, podizanju optužnica i donošenju pravosnažnih presuda.
Posebno se ukazuje i na pritiske kojima je izloženo Tužilaštvo za organizirani kriminal.
Prema podacima Transparency Internationala koje citira Komisija, Srbija ima 33 boda na indeksu percepcije korupcije, čime se nalazi među najslabije rangiranim državama obuhvaćenim politikom proširenja EU.
Mediji pod sve većim pritiskom
Stanje u medijima predstavlja još jedno područje zbog kojeg Evropska komisija izražava ozbiljnu zabrinutost.
U izvještaju se navode problemi s uređivačkom nezavisnošću i pluralizmom javnih medijskih servisa, dok se sigurnosna situacija novinara pogoršava zbog učestalijih prijetnji, napada i zastrašivanja.
Komisija upozorava i na sve veću koncentraciju medijskog tržišta te snažan politički i ekonomski utjecaj na medije i njihovu uređivačku politiku.
Posebno se problematizira izmjena Zakona o javnom informiranju i medijima iz 2023. godine, kojom je kompanijama u državnom vlasništvu ponovo omogućeno vlasništvo nad medijima.
Ni propisi koji bi trebali osigurati transparentnost vlasništva i pravičnu raspodjelu javnog novca medijima, prema ocjeni Komisije, ne provode se dovoljno efikasno.
Problemi se ne odnose samo na medije. Komisija upozorava i na slabljenje mehanizama demokratske kontrole i ravnoteže, kao i na pogoršanje pravnog okvira za javne konsultacije. Time je, kako se navodi, smanjen prostor za učešće građana u kreiranju javnih politika.
Organizacije civilnog društva također su izložene sve većem pritisku, uključujući javne kampanje usmjerene protiv njihovih predstavnika.
Crna Gora napreduje, ali reforme još nisu završene
Za razliku od Srbije, ocjena Evropske komisije o Crnoj Gori je nešto pozitivnija. Podgorica nastavlja s reformama i nalazi se u završnoj fazi pristupnih pregovora s EU, ali Komisija upozorava da još postoje ozbiljni izazovi.
Problemi se i dalje bilježe u funkcioniranju pravosuđa i tužilaštva, borbi protiv korupcije, slobodi medija i radu demokratskih institucija.
Iako postoje mehanizmi za prijavljivanje neprimjerenog utjecaja, Komisija navodi da su tužilaštvo i njegove odluke tokom izvještajnog perioda i dalje bili izloženi kritikama i javnim napadima.
Dodatni problem predstavlja nedostatak kadrova u pravosuđu, što utiče na efikasnost sistema. Komisija zbog toga traži snažniju primjenu postojećih zakonskih i institucionalnih mehanizama.
Kao ključni pokazatelj napretka posebno se izdvajaju konkretne istrage, optužnice i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije.
Crna Gora na indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala ima 46 bodova od mogućih 100, što pokazuje da korupcija i dalje predstavlja ozbiljan problem.
Medijsko vlasništvo izazov za obje zemlje
Evropska komisija posebno se osvrće na strukturu vlasništva nad medijima u Srbiji i Crnoj Gori.
U Srbiji upozorava na daljnju koncentraciju tržišta, politički i ekonomski utjecaj te nedovoljnu primjenu pravila o transparentnosti vlasništva i javnom finansiranju.
U Crnoj Gori zabilježen je napredak u transparentnosti vlasništva nad audiovizuelnim medijima, ali problemi i dalje postoje kod online medija.
Posebnu pažnju Komisija posvećuje rastućem utjecaju medija čiji su vlasnici kompanije osnovane u Srbiji. Zbog liberalnih pravila o ulasku stranog kapitala, tri od četiri privatne televizije s nacionalnom pokrivenošću u Crnoj Gori nalaze se u većinskom stranom vlasništvu.
Komisija također navodi da je Crna Gora nastavila reformu medijskog zakonodavstva, ali da primjena propisa i zaštita uređivačke nezavisnosti ostaju među ključnim zadacima.
Izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama usvojene su krajem 2025. godine, ali njihova primjena i dalje izaziva određene probleme.
Evropska komisija zaključuje da će daljnji napredak Crne Gore zavisiti od sposobnosti institucija da provedu reforme u praksi, dok se od Srbije očekuju konkretniji rezultati u ključnim područjima – posebno nezavisnosti pravosuđa, borbi protiv korupcije, slobodi medija i zaštiti demokratskih institucija.
