14.9 C
Mostar

KASIM TRNKA O IZBORNOJ REFORMI: Nastavlja se etnička podjela zemlje, ovo ne drži vodu

Nastavlja se američka diplomatska ofanziva u Sarajevu.

Matthew Palmer koji je prvi put doputovao u Bosnu i Hercegovinu nakon što je preuzeo dužnost specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država za izbornu reformu u našoj zemlji razgovarao je danas sa grupom bh. političara među kojima su bili Elmedin Konaković, lider Naroda i Pravde, Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bodlju budućnosti, predstavnik Naše stranke Predrag Kojović, te Saša Magazinović iz SDP-a.

Politički lideri u Bosni i Hercegovine trebali bi iskoristiti ovu neizbornu godinu kako bi ispunili minimum uvjeta za izmjene izbornog zakonodavstva što uključuje implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava i osiguranje transparentnosti izbornog procesa, kazao je Palmer.

U međuvremenu u javnosti su se pojavile informacije da je Palmer pojedinim liderima političkih partija ponudio tzv. “Fileov model” bez etničkog predznaka. Navodno to nije klasični model koji je 2013. godine preložio evropski povjerenik za proširenje Štefan File liderima u Sarajevu ponudio prije osam godina. Prema njegovom rješenju izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona u Federaciji formiraju dvije “imaginarne” izborne jedinice.

O Fileovom modelu sinoć je za Federalnu televiziju govorio i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

“U isto vrijeme povećati šanse, jer indirektni izbor, faktički ne možete izabrati jednog od tri člana Predsjedništva bez volje hrvatskih predstavnika, i skoro garantovati da će to da bude Hrvat. Ili onaj koga Hrvati odaberu u Parlamentarnoj skupštini. Fileov model je isto to samo na direktan način. Ja sa Komšićem imam dogovor kojeg se kanim držati, da ćemo zastupati zajedno ono što se dogovorimo. Ja ću njega pokušati da ubijedim da je bolje ići direktno. Ako ćemo dobiti jedan te isti rezultat onda je bolje sačuvati direktni izbor. Ako prepustimo kroz indirektni izbor i ovu stvar predsjednicima stranaka, konkretno Dodiku, Čoviću itd., ko zna kada ćemo imati formirano Predsjedništvo BiH”, tvrdi Izetbegović.

Šta bi ovakvo rješenje moglo donijeti za Radiosarajevo.ba govori profesor ustavnog prava, bivši učesnik pregovora u Daytonu, prof. dr. Kasim Trnka.

“To je ono što je kasnije HDZ razradio u prijedlogu Izbornog zakona da se na neko način Hrvatima daju tzv. preferencjalni glasovi, da njihov glas objektivno vrijedi više nego glas s druge strane. Jer on predviđa izbornu jedinicu sa većinskim hrvatskim glasovima, te da će prvi u toj jedinici biti hrvatski član Predsjedništva. A prije toga, ako uzmemo da je jedno biračko tijelo čitava Federacija BiH, sigurno bi prije njega bilo pet drugih kandidata”, govori za Radiosarajevo.ba prof. Trnka, te dodaje:

“Tih pet kandidata drugih ne bi bili zabrani, iako bi po pravilima demokratskog izbora trebao da ide prvi, pa drugi po broju glasova… Dakle, multiplicira se glas Hrvata u odnosu na glas Bošnjaka. A jedan od temeljnih principa Izbornog zakona, odnosno izbornog sistema u demokratskom svijetu jeste jednaka vrijednost svih glasova. Svaki glas je jednako vrijedan. E sad ovdje se pokaže da nije”.

Trnka se pita hoće li se odstupiti od tog principa izbornog zakonodavstva?

“U tom slučaju može se postaviti pitanje ustavnosti takvog pravila, zakona. Pitanje je koliko bi to držalo vodu. Čak i ako bi se političari dogovorili”, ističe Trnka.

Na pitanje je li ovo pristanak na HDZ model na mala vrata, odnosno da li je ovo jasan znak da se ulazi u definitivnu etničke podjelu zemlje, Trnka dodaje kako se “ne ulazi već nastavlja se etnička podjela zemlje”.

“Nažalost, to je tako. Iako svi dokumenti međunarodni, presude Evropskog suda, počevši od ‘Sejdić Finci’ i ‘Zornić’ pa od Pudarića, kao 14. tačaka Mišljenja Evropske komisije, također, idu u pravcu da građani moraju biti jednaki na cijeloj teritoriji, ovdje se pravi ustupak onima koji žele privilegiranu poziciju”, tvrdi Trnka.

Suštinski je, po njemu, problem u sljedećem?

“Ako idete na princip jednakog važenja glasa, onda narod koji je statistički gledano manje zastupljen, dolazi u problem. Hoće li se praviti izuzetci, u kojoj mjeri će se kombinirati nacionalni sa građanskim principom, to još treba da vidimo”, dodao je.

Nadalje, on napominje kako ga je iskustvo diplomatskih pregovora naučilo da diplomate hoće da se pokažu da su uspjeli naći rješenje – bez obzirala li je dobro rješenje.

“Očigledan primjer je sam Daytonski sporazum, gdje su vršeni svakakvi pritisci da se prihvate ta rješenja, iako je svima bilo jasno da ona nisu u skladu sa savremenim demokratskim standardima. Onda Richard Holbrooke kaže kad bude mirno okruženje, kada ne bide rata, vi izaberite ljude koji će vam donijeti moderan, demokratski Ustav. I poslije rata ostali su isti rani drugovi na čelu kolone. Diplomatija hoće da pokaže da je uspjela. Dobro je za njih jer su riješili, a je li dobro za nas, to je drugo pitanje”, diplomatski zaključuje prof. Trnka.

Foto: YouTube

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img

Popularno