Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), sastao se sa specijalnim izaslanikom za izbornu reformu Sjedinjenih Američkih Država Matthewom Palmerom i direktoricom pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst s kojima je razgovarao o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH. Komšić je nakon razgovora novinarima rekao da nije ponuđeno rješenje, ali da se insistira na uklanjanju etničkog prefiksa kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH.
Komšić je napomenuo da je tema rasprave bio i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, odnosno kako omogućiti da se u Dom naroda biraju i oni koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda – Bošnjaci, Srbi ili Hrvati.
Za Komšića to nije loš pristup, a dodao je i da je na sastanku naglasio da se stvari trebaju deblokirati u Federaciji BiH, ocjenjujući da je ključni faktor blokade u Domu naroda Federalnog parlamenta, prenosi agencija FENA.
Komšić je pred Palmerom i Eichhorst iznio stavove da je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) izvor političke krize u BIH, budući da se radi o ugrožavanju suvereniteta BiH što pomažu i susjedi BiH kroz zahtjeve Dodika, ali i lidera Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragana Čovića.
On je rekao da bi Dodika više pogodile sankcije Evrospke unije ili barem pojedinih zemalja posebno ako bi one bile uvedene u krug ljudi koji su oko njega koji su mu politička i materijalna podrška u smislu držanja poluga vlasti u bh. entitetu Republika Srpska.
Problem je i u tome, kaže Komšić, što se više ne insistira na rješavanju svih presuda Evropskog suda za ljudska prava, iako je svjestan zašto je u prvom planu presuda u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH” jer ju je moguće implementirati ako se izbjegne etnički prefiks za izbor članova Predsjedništva i Dom naroda BiH.
“No šta je sa ostalim presudama Evropskog suda za ljudska prava posebno presudom ‘Zornić’ od čega svi bježe. Razumijem da je ona u ovom sistemu najteža za implementaciju, ali ćemo morati i o njoj razgovarati”, rekao je.
Svjestan je činjenice da je u pitanju presuda koja ruši ovakav sistem organizacije države, čak zadire i u osnovne društvene postavke odnosno kako bh. društvo funkcionira, ali to se poklapa s politikom koju Komšić zagovara, no, kaže da u tome neće biti podrške stranaca.
“Oni naime insistiraju na Predsjedništvu i državnom Domu naroda u smislu brisanja etničke odrednice i promjenama Izbornog zakona koji se tiču osiguranja da izbori budu fer i pošteni”, pojasnio je Komšić.
Kaže da se na sastancima s njim ne razgovara o organizaciji izbornih jedinica, jer je to izigravanje bilo kakvih procesa reformi te ako bi se uvela varijanta nejednake vrijednosti glasa to bi vodilo ka etničkom ograničavanju i teritorijalizaciji etničkog principa.
“Time bi se protivnicima ove zemlje dala politička i pravna osnova za dalju podjelu i imali bi bolju poziciju nego što je sada imaju”, dodao je Komšić, izražavajući bojazan da do izmjena Izbornog zakona do maja naredne godine neće doći.
“HDZ ogolio svoju politiku”
Osvrnuo se i na sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH održane u ponedjeljak, 29. novembra, i činjenicu da je HDZ glasao za poništenje izmjena Krivičnog zakona BiH kojom je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, kazavši da je politika HDZ-a poznata i identična s pozicijom sa SNSD-om, a jučerašnje glasanje je samo javni dokaz tome.
“Ovo je dokaz koliko nisko politika u BiH može pasti, da se na takvim stvarima slože. Taj zakon nije uperen ni protiv koga, niti jedne institucije ili administrativne jedinice, to je jednostavno civilizacijska norma”, podvukao je Komšić.
Stoga, kaže da biti protiv toga znači svrstati se na stranu onih protiv kojih govori taj zakon zbog čega smatra da se HDZ svrstao na stranu onih koji su počinili genocid, čime je HDZ ogolio svoju politiku.
Matthew Palmer je 27. novembra stigao u BiH, a najavio je da očekuje teške pregovore. Također, istakao je da on i Angelina Eichhorst nisu došli da bi zastupali neku od strana u pregovorima, nego da bi bili posrednici u tome da političke stranke same postignu dogovor.
Palmer je pojasnio da se radi na paketu koji će omogućiti bolji integritet izbornog procesa u BiH, ispunjavanjem preporuka koje je dala Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE) i GRECO, tijelo Vijeća Evrope koje se bavi borbom protiv korupcije.
Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst je kazala da ih očekuju dva-tri dana intenzivnih razgovora sa svim donositeljima odluka u BiH, kao i predstavnicima civilnih organizacija. Ona je ranije kazala da žele osigurati i da se izbori održe u oktobru 2022. godine i da budu pošteni, transparentni i bez diskriminacije.
