Justina Široka Pulja izabrana je za predsjednicu Kosova zahvaljujući kompromisu dva dugogodišnja politička rivala. Zauzvrat je usvojen i zakon o Specijaliziranim vijećima u Hagu, čijim se izmjenama otvara novo pitanje odnosa politike prema pravosuđu.
Političke razlike između Pokreta Samoopredjeljenje i Demokratske partije Kosova (DPK) godinama su bile jedna od glavnih karakteristika kosovske političke scene. Samoopredjeljenje je dio svog identiteta izgradilo upravo na kritici vlasti koje je predvodila DPK. Ipak, kada je izbor novog predsjednika države došao do krajnjeg roka, dva suparnika pronašla su zajedničko rješenje.
Njihov dogovor omogućio je izbor Justine Široke Pulje, nekadašnje ministrice iz redova DPK-a, ali i usvajanje izmjena Zakona o Specijaliziranim vijećima Kosova, poznatim kao Specijalni sud sa sjedištem u Hagu.
Široka Pulja dobila je 81 glas u Skupštini, dok je za zakonske izmjene glasalo 88 zastupnika. Kompromis je time spriječio raspisivanje novih parlamentarnih izbora, koji bi bili četvrti za manje od dvije godine.
Kompromis u posljednjim satima
Dogovor je postignut u atmosferi političkih tenzija i protesta. Početkom oktobra demonstranti su ispred kosovske Skupštine tražili izmjene zakona koji uređuje rad Specijaliziranih vijeća, a proteste su obilježili sukobi s policijom, upotreba suzavca i vodenih topova te bacanje kamenja i pirotehnike.
Dok su se demonstranti protivili postojećem pravnom okviru, političke stranke suočavale su se s mogućnošću da neizbor predsjednika dovede do novih izbora.
Premijer i lider Samoopredjeljenja Albin Kurti javno je optuživao DPK da izbjegava razgovore o dogovoru. Predsjednik DPK-a Bedri Hamza, s druge strane, tvrdio je da su sastanci već održani, ali da nije bilo dovoljno ozbiljnosti da se postigne sporazum.
Kurti je tokom nekoliko sati iznio više mogućih kandidata, među kojima su bili Bekim Sejdiu, Glauk Konjufca i Ferida Rushiti. Ipak, presudnim se pokazao prijedlog Justine Široke Pulje. Hamza je ubrzo potvrdio da je njegova stranka prihvata kao kandidatkinju, nakon čega su predstavnici dvije partije javno pružili ruke jedni drugima.
Nakon usvajanja zakonskih izmjena, Skupština je pristupila izboru predsjednice. Široka Pulja pobijedila je Elizu Hodžu, a zakletvu je položila u prvim minutama 7. oktobra. Najavila je da će predstavljati sve građane, bez obzira na političke, etničke i društvene razlike, te da će raditi na jačanju institucija i društvenog jedinstva.
Dvije stranke, dva politička cilja
Obje partije predstavile su dogovor kao uspjeh. DPK je dobila podršku za izmjene zakona koje je zagovarala nakon presude četvorici bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), dok je Samoopredjeljenje osiguralo izbor predsjednice i izbjeglo rizik od novih izbora.
Šefica zastupničkog kluba Samoopredjeljenja Arberie Nagavci priznala je da je izbjegavanje novog izbornog procesa bilo dio političke računice njene stranke. Istovremeno je naglasila da Samoopredjeljenje nije uvjereno da će izmjene zakona utjecati na kazne bivših čelnika OVK-a.
Nagavci je izbor Široke Pulje obrazložila njenim profesionalnim iskustvom, integritetom i akademskim radom, ocjenjujući da je riječ o osobi sposobnoj obavljati dužnost iznad stranačkih interesa.
Ni sama nova predsjednica nije javno detaljno objasnila kako je došlo do njene kandidature, s kim je razgovarala prije prihvatanja prijedloga i zbog čega je odlučila preuzeti funkciju. DPK, također, nije ponudila detaljno obrazloženje svoje podrške. Njeno ime, međutim, i ranije se spominjalo kao moguće rješenje za konsenzualnog kandidata.
Od Tačijeve vlade do Akademije nauka
Široka Pulja više od decenije nije bila aktivna u politici, ali je njena ranija karijera bila povezana s DPK-om i vladama koje je predvodio Hashim Thaçi.
Od 2008. do 2011. godine bila je ministrica energetike i rudarstva, u vrijeme kada je kosovska vlada promovirala projekt termoelektrane „Novo Kosovo“. Nakon toga je do 2014. bila zastupnica DPK-a u Skupštini.
Po završetku političkog angažmana vratila se akademskom radu i profesuri ekonomije. Za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Kosova izabrana je 2016, a četiri godine kasnije postala je njena redovna članica. Krajem 2025. preuzela je čelnu funkciju u toj instituciji, postavši prva žena na njenom čelu.
Politički analitičar Arben Qirezi smatra da je upravo odmak od svakodnevne stranačke politike pomogao da njena kandidatura postane prihvatljiva. Prema njegovoj ocjeni, Široka Pulja na predsjedničku funkciju nije došla direktno iz stranačkih struktura, već iz Akademije nauka i umjetnosti.
Slično mišljenje iznio je i bivši ministar vanjskih poslova Kosova Petrit Seljimi, koji je poznaje iz vremena kada su oboje bili povezani s DPK-om. On je ocijenio da je riječ o nezavisnoj ličnosti koja neće lako prihvatiti pritiske političkih stranaka.
Seljimi je, ipak, iznio pretpostavku da je Samoopredjeljenje moglo predložiti Široku Pulju i zbog straha od lošijeg rezultata na eventualnim novim izborima. Za takvo tumačenje nisu predstavljeni dokazi, pa ono ostaje analitička pretpostavka, a ne potvrđeno objašnjenje odluke.
Kraj sukoba ili privremeni savez?
Postignuti sporazum ne mora značiti da su Samoopredjeljenje i DPK ublažili međusobne političke sukobe. Qirezi ocjenjuje da je dogovor prije svega rezultat podudaranja interesa: jednoj stranci bilo je važno usvajanje zakonskih izmjena, a drugoj izbor predsjednice i izbjegavanje prijevremenih izbora.
Takva saradnja pokazuje da i dugogodišnji politički protivnici mogu postići kompromis kada se njihovi neposredni ciljevi poklope. Međutim, zasad nema pokazatelja da bi dogovor mogao prerasti u trajnije političko približavanje.
Seljimi smatra da su odnosi dvije stranke opterećeni i dugogodišnjom ličnom netrpeljivošću, a ne samo ideološkim razlikama. Tome je doprinijelo i političko svrstavanje ranijih vlasti u kategoriju „starog režima“, što je dodatno produbljivalo antagonizam.
Za novu predsjednicu, međutim, stranački dogovor kojim je izabrana sada bi trebao postati sporedan. Ustav Kosova predsjedniku daje ulogu šefa države i predstavnika jedinstva građana, uz ovlasti u vanjskoj politici i odgovornost za očuvanje ustavnog funkcioniranja institucija.
Njena sposobnost da djeluje iznad političkih podjela bit će jedan od ključnih testova mandata. Qirezi smatra da bi predsjednica mogla doprinijeti smanjenju polarizacije ako uspije ostvariti ulogu koja nadilazi stranačke interese.
Simbolički značaj imale su i njene prve posjete nakon preuzimanja dužnosti: memorijalnom kompleksu „Adem Jašari“ u Prekazu te grobovima Ibrahima Rugove i Adema Demaćija. Riječ je o ličnostima koje predstavljaju različite tradicije i razdoblja kosovske političke historije.
Ipak, njen mandat neće se svesti na simboliku. Odnosi Kosova s međunarodnim partnerima, položaj zemlje na međunarodnoj sceni i funkcioniranje institucija donijet će mnogo složenije izazove od samog izbora. Hoće li kompromis koji je omogućio njeno imenovanje postati osnova za širu političku stabilizaciju ili ostati jednokratan dogovor, pokazat će naredni potezi kosovskih stranaka i same predsjednice.
EU UPOZORAVA KOSOVO: Ne dovodite u pitanje nezavisnost Specijaliziranih vijeća
