Evropska unija upozorila je Kosovo da izmjene Zakona o Specijaliziranim vijećima ne smiju ugroziti nezavisnost suda koji u Hagu vodi postupke povezane s ratnim zločinima i drugim teškim krivičnim djelima počinjenim tokom i nakon rata na Kosovu.
Brisel je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog zakonskih izmjena koje je Skupština Kosova usvojila neposredno prije izbora Justine Široke Pulje za predsjednicu države. Iz EU poručuju da Priština mora poštovati međunarodne obaveze koje je preuzela i osigurati nesmetan rad Specijaliziranih vijeća.
Posebno se insistira na tome da pravosudni procesi moraju ostati zasnovani na individualnoj krivičnoj odgovornosti, uz osiguravanje prava žrtava i njihovih porodica, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.
EU je podsjetila da od početka podržava Specijalizirana vijeća kao nezavisnu pravosudnu instituciju te da njihov mandat i autonomija moraju biti u potpunosti zaštićeni.
Zakon usvojen uoči izbora predsjednice
Izmjene Zakona o Specijaliziranim vijećima usvojene su 6. oktobra, nakon višesedmične političke i institucionalne krize. Parlament je zakon prethodno razmatrao u drugom čitanju, a procedura je pokrenuta na inicijativu Demokratske partije Kosova.
Glasanje o zakonu bilo je dio šireg političkog dogovora koji je otvorio put i izboru nove predsjednice Kosova. Justina Široka Pulja izabrana je u ranim jutarnjim satima 7. oktobra, čime je okončana višemjesečna institucionalna blokada.
Dogovor je postignut u posljednjem trenutku, nakon što je DPK prihvatila prijedlog Pokreta Samoopredjeljenje da Široka Pulja bude kandidatkinja za predsjednicu.
Istovremeno, protiv izmjena zakona održavani su protesti. Demonstracije su nastavljene i 6. oktobra, nakon ranijih sukoba između policije i demonstranata.
Šta se mijenja?
Usvojene izmjene ograničavaju određene nadležnosti Specijaliziranih vijeća, što je izazvalo zabrinutost dijela javnosti i reakciju međunarodnih partnera Kosova.
Specijalizirana vijeća imaju mandat da procesuiraju pojedince na osnovu individualne odgovornosti. Njihovo sjedište je u Hagu, ali su formalno dio pravosudnog sistema Kosova.
Pravni temelj za njihovo osnivanje postavljen je razmjenom pisama iz 2014. godine između tadašnje predsjednice Kosova Atifete Jahjage i tadašnje visoke predstavnice EU-a Catherine Ashton.
EU je u međuvremenu postala ključni finansijer ovog pravosudnog mehanizma. Od njegovog osnivanja izdvojeno je gotovo 400 miliona eura.
Zbog toga poruka iz Brisela nije samo političko upozorenje Prištini, već i podsjetnik da su funkcioniranje i nezavisnost Specijaliziranih vijeća dio međunarodnih obaveza koje je Kosovo prihvatilo.
Brisel traži stabilnost, ali i poštivanje obaveza
Izbor nove predsjednice EU je pozdravila kao mogući korak prema izlasku Kosova iz institucionalne blokade. Brisel očekuje da nova politička situacija omogući nastavak reformi i napredovanje prema EU.
Pred Kosovom je, između ostalog, provedba obaveza iz Plana rasta i reformi, nastavak primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, jačanje regionalne saradnje i postepeno približavanje jedinstvenom tržištu EU.
Međutim, evropska podrška ima jasne granice. Brisel od Prištine očekuje da istovremeno s političkom stabilizacijom poštuje međunarodne obaveze koje je već preuzela.
Spor oko Specijaliziranih vijeća tako ostaje jedno od prvih pitanja na kojem će nova kosovska vlast morati pokazati da li je spremna uskladiti unutrašnje političke dogovore s obavezama prema Evropskoj uniji.
Za EU je pritom ključna jedna stvar: promjene zakona ne smiju dovesti u pitanje nezavisnost institucije koja treba osigurati da odgovornost za zločine bude utvrđivana pred sudom, na osnovu individualne krivične odgovornosti.
ZUBIN POTOK: Uhapšeno devet osoba zbog sumnje na ratne zločine
