Prvi izborni ciklus u Bosni i Hercegovini uz primjenu novih tehnologija donio je brže utvrđivanje rezultata i manje prostora za dio manipulacija koje su godinama pratile izborni proces. Istovremeno, izbori 4. oktobra pokazali su i drugu, politički mnogo ozbiljniju pojavu – rekordno nisku izlaznost birača.
Od oko 3,4 miliona registriranih birača, na birališta je izašlo nešto više od 1,4 miliona, odnosno nešto više od 42 posto. U odnosu na opće izbore 2022. godine, izlaznost je pala za približno deset procentnih poena.
Zbog toga prvi izbori uz biometrijsku identifikaciju i skeniranje glasačkih listića imaju dvostruki rezultat: izborni proces bio je tehnički efikasniji, ali je političko učešće građana bilo slabije nego ranije.
Brže brojanje i manje prostora za manipulacije
Najvidljivija promjena odnosila se na način glasanja i utvrđivanja rezultata.
Birači su identitet potvrđivali otiskom prsta, dok su glasački listići nakon glasanja prolazili kroz skenere. Time je smanjena mogućnost da jedna osoba glasa više puta, da se glasa u ime osoba koje nisu izašle na izbore ili da se naknadno mijenja sadržaj glasačkih listića.
Rezultati su, za razliku od ranijih izbora na kojima je ručno brojanje trajalo satima, počeli pristizati već oko sat vremena nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Skeniranje, međutim, nije ukinulo ručnu kontrolu. Glasački listići i dalje su ručno brojani, a rezultati su služili kao dodatna provjera elektronski evidentiranih podataka. U velikom broju slučajeva rezultati dva načina brojanja bili su gotovo identični.
Time je prvi put u većoj mjeri razdvojeno pitanje brzine obrade rezultata od pitanja njihove provjere.
Da li je ranije izlaznost bila umjetno veća?
Jedan od važnijih efekata novih tehnologija mogao bi biti vidljiv tek nakon poređenja više izbornih ciklusa.
Dio nevladinih organizacija koje prate izbore godinama upozorava da su različite nepravilnosti mogle uticati i na službene podatke o izlaznosti. Među njima su glasanje u ime drugih osoba, višestruko glasanje, manipulacije glasačkim materijalom i druge zloupotrebe koje su novim sistemom znatno otežane.
Zbog toga se ovogodišnjih nešto više od 42 posto izlaznosti može posmatrati i kao realnija slika stvarnog odziva birača.
Ipak, nije moguće cijeli pad izlaznosti pripisati samo novim tehnologijama. Složeniji postupak glasanja, duže čekanje na pojedinim biračkim mjestima i činjenica da su građani prvi put koristili novi sistem također su mogli utjecati na odziv.
Još važniji faktor ostaje politička apatija. Gotovo 320.000 ljudi koji su glasali 2022. godine ovog puta nije izašlo na birališta.
Tehnologija nije uklonila sve nepravilnosti
Uvođenje skenera i biometrijske identifikacije zatvorilo je neke od najproblematičnijih rupa u sistemu, ali nije uklonilo sve mogućnosti zloupotrebe.
Na biračkim mjestima i dalje su zabilježeni slučajevi porodičnog glasanja, neprimjerene pomoći biračima i mogućeg pritiska tokom glasanja.
Poseban problem predstavlja pomoć pri glasanju. Ona je zakonski predviđena za birače kojima je pomoć zaista potrebna, ali može biti zloupotrijebljena ako jedna osoba pomaže većem broju birača ili utiče na njihov izbor.
Dan nakon izbora zabilježeno je više od stotinu prijava sličnih nepravilnosti, dok je Centralna izborna komisija zaprimila i prigovore zbog kršenja izborne šutnje i nepravilnosti na biračkim mjestima.
Drugim riječima, tehnologija može kontrolirati put glasačkog listića, ali ne može u potpunosti kontrolirati ponašanje ljudi unutar biračkog mjesta.
Stari sistem pokazao je koliko je prostora bilo za manipulacije
Razlika između novog i starog sistema posebno je vidljiva kada se uporede ovogodišnji izbori s ranijim slučajevima ozbiljnih izbornih nepravilnosti.
Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske 2023. godine Centralna izborna komisija poništila je izbore na 136 biračkih mjesta u deset gradova i općina.
Utvrđene su nepravilnosti poput dodavanja i oduzimanja glasova, falsificiranja potpisa i evidentiranja nevažećih listića kao važećih.
Uvođenjem skenera takav prostor za intervencije nakon glasanja značajno je sužen. To ne znači da je mogućnost izborne prevare nestala, ali je dio tradicionalnih metoda manipulacije postao znatno teži.
Najveći problem možda nije tehnologija, nego izlaznost
Ako se izborni proces posmatra samo kroz tehničku efikasnost, ovogodišnji izbori predstavljaju važan korak naprijed.
Rezultati su objavljivani znatno brže, identitet birača dodatno je kontroliran, a prostor za manipulaciju glasačkim listićima smanjen.
Ali izbori nisu samo tehnički postupak.
Više od polovine birača nije iskoristilo svoje pravo glasa. Takva izlaznost otvara mnogo ozbiljnije pitanje od brzine brojanja: zašto građani sve manje vjeruju da njihov glas može nešto promijeniti?
Ako se taj trend nastavi, tehnološki sigurniji izbori neće automatski značiti i demokratski snažniji izborni sistem.
Kampanja i javni novac ostaju velika slabost
Dok je izborni dan tehnološki unaprijeđen, predizborni period ostao je mnogo manje uređen.
Tokom kampanje zabilježene su brojne zloupotrebe javnih resursa, a različiti nivoi vlasti su uoči izbora iz budžeta usmjerili više od 40 miliona eura kroz različite mjere i pogodnosti za građane.
To pokazuje da se izborna manipulacija ne odvija samo za biračkim stolom.
Uticaj na birače može se ostvarivati i prije samog glasanja – kroz javni novac, političko zapošljavanje, kampanje koje koriste državne resurse i druge oblike političkog pritiska.
Zato uvođenje skenera i biometrijske identifikacije predstavlja tek jedan dio šire reforme.
BiH je ove godine napravila važan tehnološki iskorak, ali će kvalitet izbora zavisiti od toga hoće li se isti standard kontrole proširiti i na predizbornu kampanju, finansiranje stranaka, korištenje javnih resursa i ponašanje političkih aktera.
Tehnologija je, čini se, zatvorila dio prostora za krađu glasova. Sada ostaje mnogo teže pitanje: kako vratiti građane na biračka mjesta.
IZBORI U BIH: Nacionalne stranke učvrstile pozicije, opozicija doživjela težak poraz
