Nestašica municije, promijenjena američka politika i novi geopolitički odnosi dodatno su približili Beograd i Jerusalem, dok stručnjaci upozoravaju na posljedice izraelskog utjecaja na Balkanu.
Rat u Pojasu Gaze i promjene u globalnim odnosima doveli su do jačanja saradnje između Izraela i Srbije, koja se posljednjih godina profilirala kao jedan od važnijih partnera Jerusalema u Evropi. Analitičari ocjenjuju da se ne radi samo o trgovini oružjem, već o dugoročnom strateškom partnerstvu koje Izrael razvija kako bi smanjio zavisnost od pojedinačnih dobavljača.
Izraelski ombudsman upozorio je još u maju da se zemlja suočava s ozbiljnim manjkom municije nakon gotovo tri godine rata. Kobi Michael iz Instituta za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu kaže da je upravo početak sukoba pokazao koliko je važno obnoviti domaću vojnu proizvodnju, ali i osigurati pouzdane vanjske partnere.
Prema njegovim riječima, Srbija je među državama koje su već u prvim mjesecima rata pružile podršku isporukama vojne opreme, a saradnja je u međuvremenu prerasla u šire strateško partnerstvo.
Najveći saveznik Izraela i dalje ostaju Sjedinjene Američke Države, ali je odluka administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena da 2024. obustavi dio isporuka ofanzivnog naoružanja natjerala Jerusalem da intenzivnije traži alternativne izvore snabdijevanja.
Michael smatra da saradnja sa Srbijom i Indijom predstavlja svojevrsnu sigurnosnu rezervu za slučaj prekida isporuka tokom budućih kriza.
Zvanični podaci o izvozu srbijanskog oružja Izraelu nisu dostupni, jer Ministarstvo odbrane Srbije takve informacije ne objavljuje od 2022. godine. Ipak, ranije su zabilježeni brojni teretni letovi između Beograda i Tel Aviva, što je dodatno podgrijalo nagađanja o obimu vojne saradnje.
Potpredsjednik Evropskog pokreta u Srbiji Duško Lopandić smatra da se približavanje Izraelu ne može posmatrati odvojeno od odnosa Beograda i Washingtona.
“Kada srpsko rukovodstvo gradi odnose s Izraelom, ono istovremeno vodi računa i o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama”, ocjenjuje Lopandić.
Balkan između Izraela, SAD-a i Irana
Predsjednik Centra za međureligijski dijalog iz Rijeke Vedran Obućina upozorava da je teško predvidjeti buduće poteze izraelske politike, posebno zbog nastavka vojnih operacija na Bliskom istoku.
Istovremeno, Albanija ostaje čvrsto vezana za SAD i Izrael, dodatno nakon pogoršanja odnosa s Iranom poslije velikog sajber napada 2022. godine, za koji su odgovornima označene iranske službe.
Za razliku od Tirane, Srbija i dalje pokušava održavati balans između različitih međunarodnih partnera. Beograd nije prekinuo odnose s Teheranom, a predstavnik Srbije prisustvovao je i sahrani iranskog vrhovnog vođe, što je izazvalo dodatne komentare o vanjskopolitičkom kursu zemlje.
Poruke iz Jerusalema prema BiH
Odnosi Izraela s Bosnom i Hercegovinom također su izazvali pažnju nakon posjete Željke Cvijanović Jerusalemu, gdje su je dočekale zastave Republike Srpske, a ne državne zastave BiH.
Lopandić smatra da takvi potezi imaju prije svega simboličnu vrijednost, dok Obućina ocjenjuje da Izrael i na drugim područjima svijeta povremeno šalje političke poruke kroz slične gestove, bez ozbiljnijih praktičnih posljedica.
Istraga u Sloveniji zbog navodnog izraelskog utjecaja
Mogući politički utjecaj Izraela tema je i u Sloveniji, gdje vlasti istražuju navode o djelovanju izraelske privatne obavještajne kompanije Black Cube tokom prošlogodišnjeg izbornog procesa.
Slovenački analitičar Luka Lisjak Gabrijelčič smatra da afera vjerovatno nije odlučila izbore, ali jeste dodatno produbila političke podjele u zemlji, zbog čega je i danas jedna od najvažnijih tema slovenačke politike.
Analitičari zaključuju da se utjecaj Izraela na Balkanu ne može posmatrati izolovano, već kao dio šireg geopolitičkog nadmetanja u kojem države regiona nastoje balansirati između interesa Washingtona, Brisela, Moskve i drugih globalnih aktera.
MINISTRI SRBIJE I IZRAELA: Otvorili smo dijalog, naš odnos ima povijesnu dubinu
