14.9 C
Mostar

SERIJAL “IZBORNI ZAKON”: Epizoda 2793

Značajan pomak u pregovorima s međunarodnim zvaničnicima o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH ni danas, 2. decembra nije ostvaren, potvrdili su predsjednici Hrvatske Demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović nakon sastanka.

Čović je konstatirao da je ova runda razgovora s delegacijama Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) – koje su predvodili specijalni izaslanik za izbornu reformu SAD-a Matthew Palmer i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst – završena.

Kazao je i kako se “nada da će do sredine decembra postići konačno rješenje, ukoliko za to bude volje”.

“Očekivao sam da ćemo danas dogovoriti ključne modele – Predsjedništvo BiH i domove naroda. Puno toga je bilo na stolu, ali treba realno kazati, ništa nismo usuglasili”, rekao je Čović novinarima nakon sastanka u zgradi Delegacije EU u Sarajevu.

Ponovio je da je stav HDZ-a BiH veoma jasan: da hrvatski narod treba birati svoje predstavnike tamo gdje je to ustav definirao, a to su domovi naroda u Federaciji BiH i na nivou Bosne i Hercegovine te Predsjedništvo BiH.

“Mislim da je juče većina predstavnika i bošnjačkih stranaka to također navela – da nije dobro da neko drugi Hrvatima bira predstavnike. To je ohrabrujuće, ali kad to tako treba definirati, onda je puno upitnika”, naveo je Čović.

Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)”.

Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.

Stranke iz Republike Srpske (RS) nemaju problem s tim prijedlogom, budući da su male šanse da član državnog Predsjedništva izabran iz ovog entiteta kao jedne izborne jedinice ne bi bio iz neke od srpskih nacionalnih stranaka, naprimjer socijaldemokratske.

Stranke s hrvatskim predznakom u drugom entitetu Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova isključivo Hrvata.

On je dodao da su ponudili rješenja u vezi s presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu o omogućavanju svim građanima da budu birani.

“Ponudili smo vro jasna rješenja kad je riječ o presudama Suda iz Strazbura i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, tako da uz predznak koji vrlo jasno definira odrednice u Ustavu BiH, a to su nazivi konstitutivnih naroda, vežemo i dodatatak da uz to ide i ‘predstavnik onih koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi'” kazao je Čović.

“Primjerice, na listi za Predsjedništvo BiH, recimo iz Federacije BiH gdje će biti hrvatski član, mi predlažemo da bude – hrvatski član Predsjedništva i onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda. Drugim riječima, otvorili smo vrata da svi mogu biti birani i kandidirani”, kazao je Čović.

Čović smatra da federalizam nema alternativu i dodaje da “maštanja o građanskom konceptu” nisu bila danas tema.

Jevreji, Romi i drugi “nekonstitutivni narodi” u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. godine čekaju mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda BiH, gornjem domu državnog zakonodavnog tijela, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Značajan dio ova tri “konstitutivna naroda” također tih 26 godina čeka tu mogućnost. Naime, ni Bošnjaci i Hrvati iz RS-a kao ni Srbi iz FBiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.

Evropski sud za ljudska prava sa svim spomenutim građanima BiH od 22. decembra 2009. čeka provođenje svoje presude u predmetu “Sejdić-Finci” te kasnijih presuda u predmetima “Pilav”“Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić protiv BiH”.

Govoreći o Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je naveo da “nije bilo većih problema jer se nisu doticali etničkog naziva klubova”, da hrvatski predstavnici traže da oni budu “legitimno izabrani”.

Stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor na čelu s HDZ-om BiH su predložile da se “po modelu natpolovične većine istog kluba bira klub Hrvata na nivou BiH (Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH) gdje će minimalno biti četiri predstavnika Hrvata”.

Bakir Izetbegović, predsjednik najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije, rekao je da “možda i ima rješenja ako se bude imalo dovoljno pameti da se napravi poneki mali korak”.

Ocijenio je da je “na početku napravljena strateška greška te se uporno pregovaralo sa HDZ-om i SDA, a nedovoljno sa opozicionim i drugim strankama”, kako ga citira agencija Srna.

On je također naveo da “za sada ništa nije dogovoreno” i da će se morati nastaviti u jednom “proširenom formatu”.

“Moraju se”, istaknuo je, “značajnije uključiti i ostale stranke, jer ne može cijeli teret da bude samo na SDA i HDZ-u”.

Izetbegović je dodao da svi nisu bili raspoloženi da se u ovom trenutku rješava pitanje Federacije BiH i da se to danas počelo rješavati.

“To što se ipak počelo danas rješavati je rezultat jednog mog upornog pritiska da se ta stvar paralelno radi i da pregovori stanu na dvije noge. Ono što je artikulirano preko Venecijanske komisije je da se moraju izbrisati etnički prefiksi i da se moraju riješiti blokade u FBiH. To je sve za nas prihvatljivo”, rekao je Izetbegović.

RSE, Foto: RSE
- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img

Popularno