Zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko ocijenila je da unutar zapadnih političkih krugova sazrijeva uvjerenje kako je dubinska unutarnja reorganizacija Bosne i Hercegovine, zasnovana na federalizaciji s tri jedinice, jedini održivi model koji može sačuvati teritorijalnu cjelovitost zemlje i osigurati dugoročnu stabilnost. Prema njenim riječima, najveći otpor takvom rješenju dolazi iz dijela sarajevskih političkih elita, kojima sadašnje stanje nefunkcionalnosti predstavlja unosan politički i ekonomski „business model“.
Zovko je oštro reagirala na verbalne napade ministra odbrane Zukana Heleza i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, koji su uslijedili nakon njenog učešća na saslušanju u američkom Kongresu. Takvu retoriku opisala je kao sistemsku i ciljanu, te kao dio šire strategije diskreditacije svih koji zagovaraju rješenja izvan dominantnog političkog narativa u Sarajevu.
„Bila sam zapanjena nivoom necivilizirane političke komunikacije, uključujući vulgarne uvrede upućene meni i gospodinu Maxu Primorcu. O tome su obaviještene sve relevantne institucije u Evropskom parlamentu“, izjavila je Zovko, dodajući da joj takvi napadi nisu strani, budući da je s prijetnjama bila suočena i ranije, čak i dok je obnašala dužnost ambasadorice BiH.
Prema njenoj ocjeni, govor mržnje i lične diskvalifikacije služe kao mehanizam tihog pritiska s ciljem ušutkivanja političkih aktera koji zagovaraju alternativne modele uređenja države. Trideset godina nakon Dejtonskog sporazuma, tvrdi Zovko, politički prostor u BiH i dalje ne dopušta ozbiljnu demokratsku raspravu o institucionalnim rješenjima.
„Federalizam se namjerno prikazuje kao prijetnja, iako je riječ o modelu koji spašava, a ne razgrađuje državu. Bez otvorene rasprave o tome, BiH ostaje zarobljena u permanentnoj krizi“, poručila je, pozvavši hrvatske političke, akademske i društvene aktere da jasno i glasno artikuliraju vlastite političke ciljeve.
Zovko je odbacila tvrdnje da su konstitutivnost naroda i federalizam suprotni evropskim vrijednostima, naglasivši da je sama Evropska unija zasnovana na principu „ujedinjena u različitosti“. Upravo EU, istaknula je, najbolje razumije važnost političke zastupljenosti i zaštite identiteta, bez obzira na brojnost.
„Bosna i Hercegovina je Europa u malom. Ako postoji prostor koji mora pomiriti kolektivna prava, identitete i demokratsku zastupljenost, onda je to upravo ovaj“, kazala je, podsjećajući da modeli poput Belgije ili Južnog Tirola nude konkretne primjere uspješnog balansiranja etničkog i građanskog principa.
Prema njenim riječima, federalizam je jedini okvir koji može istovremeno provesti presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, te osigurati funkcionalnu državu. Svaka alternativa, upozorava, vodi daljoj polarizaciji i konačnoj dezintegraciji zemlje.
Govoreći o, kako je nazvala, „shizofrenoj političkoj situaciji“ u kojoj se evropski put formalno podržava, dok se svaka ideja unutarnje reorganizacije proglašava prijetnjom miru, Zovko je ustvrdila da je riječ o svjesnoj strategiji očuvanja privilegija.
„To je model u kojem političke elite opstaju šireći strah i mržnju, bez ikakve odgovornosti za stvarne rezultate. Dokaz za to su i potpune blokade, poput činjenice da BiH još uvijek nema imenovanog pregovarača za IPA fondove, zbog čega propadaju ključni infrastrukturni projekti“, rekla je.
Zovko je otvoreno podržala stav da su tri federalne jedinice nužne za politički i demografski opstanak Hrvata u BiH, naglašavajući da takvo razmišljanje već godinama postoji unutar međunarodnih analitičkih krugova. Pozvala se i na studije koje pokazuju da su politički identiteti u BiH već formirani oko ratnih i poslijeratnih teritorijalnih linija, te da je racionalno te prostore urediti na način koji smanjuje administrativne blokade i potiče razvoj.
Upozorila je da je alternativa federalizaciji nestanak Hrvata iz političkog života BiH, što bi dugoročno vodilo potpunom razdvajanju zemlje na bošnjački i srpski prostor, s ozbiljnim posljedicama po regionalnu i evropsku sigurnost.
Na kraju, osvrnula se i na promjene u američkoj vanjskoj politici, ističući da se Washington sve više udaljava od koncepta nasilnog „nation buildinga“ i umjetnog stvaranja identiteta. Prema njenim riječima, aktuelna američka administracija pokazuje veću osjetljivost prema pitanjima kulture, vjere i identiteta, te bi bila spremna podržati konstruktivan i realan plan unutarnje reorganizacije BiH.
Zaključno je naglasila da je stabilnost Bosne i Hercegovine pitanje strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. „Bez stabilne i funkcionalne BiH nema dugoročne sigurnosti hrvatskih granica. To je pitanje koje nadilazi dnevnu politiku i važit će za svaku vlast u Zagrebu“, poručila je Zovko.
TREĆI ENTITET: Politička iluzija, regionalna poluga i prepreka evropskom putu BiH
