Izbori u Bosni i Hercegovini nisu donijeli samo novu raspodjelu političke moći nego i povratak starog pitanja: može li se od stranaka s izrazito različitim pogledima na državu, Evropsku uniju, NATO i odnos prema Rusiji očekivati ozbiljan iskorak prema euroatlantskim integracijama?
Moguća kombinacija SNSD-a, HDZ-a BiH i SDA na državnom nivou podsjeća na političke aranžmane koji su već godinama oblikovali vlast u BiH. Takav savez matematički može biti održiv, ali politički otvara mnogo ozbiljnije pitanje – postoji li između njegovih aktera minimum zajedničke politike potreban za pokretanje blokiranih reformi?
Dosadašnje iskustvo ne daje mnogo razloga za optimizam.
Tri stranke, tri različita pogleda na vanjsku politiku
SNSD Milorada Dodika ostaje najudaljeniji od NATO integracija i najotvoreniji prema Moskvi. Stranka insistira na vojnoj neutralnosti, protivi se članstvu BiH u NATO-u i posljednjih mjeseci sve oštrije kritikuje pojedine politike Evropske unije.
HDZ BiH formalno podržava evropski put, ali istovremeno mora balansirati između vlastitog partnerstva sa SNSD-om, odnosa s Hrvatskom i zajedničke politike EU prema Rusiji.
SDA se nalazi na suprotnoj strani kada je riječ o ruskoj agresiji na Ukrajinu i strateškom pozicioniranju BiH. Međutim, činjenica da je ranije bila dio vlasti ne znači da je tokom svojih mandata uspjela ukloniti prepreke koje godinama koče evropske integracije.
Upravo je to ključni problem moguće nove koalicije: evropski put može biti zajednička deklarativna tačka, ali ne postoji jasna saglasnost o tome šta on politički treba značiti.
EU više nema mnogo strpljenja
BiH je još u decembru 2022. dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, a potom i političko zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Međutim, ključni reformski procesi ostali su zakočeni.
Reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, funkcioniranje institucija, državna imovina, pitanje Ustavnog suda i raspodjela nadležnosti između države i entiteta i dalje su područja dubokog političkog sukoba.
Istovremeno, evropske institucije očekuju od BiH puno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući odnos prema Rusiji.
Formalno usklađivanje sa evropskim sankcijama prema Moskvi jeste zabilježeno kao pozitivan korak, ali političke blokade ostaju ozbiljna prepreka. Dodatni problem predstavlja činjenica da BiH nije provela nijednu od 113 reformskih mjera potrebnih za povlačenje prvih sredstava iz evropskog finansijskog paketa.
Poruka Bruxellesa zato je sve direktnija: nova vlast mora biti formirana brzo i mora početi provoditi reforme.
Rusija ostaje tačka političkog loma
Najveća nepoznanica bit će odnos buduće vlasti prema Rusiji.
Dodik je posljednjih godina izgradio izrazito bliske odnose s Vladimirom Putinom. Samo nekoliko dana prije izbora boravio je u Moskvi, gdje se sastao s ruskim predsjednikom. Istovremeno, vlasti Republike Srpske odbijale su podržati uvođenje sankcija Rusiji nakon invazije na Ukrajinu.
Ruski utjecaj tako nije samo pitanje vanjske politike. On je postao dio unutrašnje političke strategije SNSD-a.
Za Moskvu je, prema procjenama analitičara, korisno postojanje političkog aktera koji može usporavati približavanje BiH Evropskoj uniji i NATO-u. Dodik, s druge strane, takvu poziciju koristi za očuvanje političkog prostora i pregovaračke moći.
Njegova politika, međutim, nije usmjerena samo prema Moskvi. Nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću i ukidanja američkih sankcija Dodiku, vlasti Republike Srpske intenzivirale su napore prema Washingtonu, uključujući angažman američkih lobista i političkih konsultantskih kuća.
To stvara specifičnu poziciju SNSD-a: istovremeno održavanje strateških veza s Moskvom i pokušaj popravljanja odnosa s Washingtonom.
NATO ostaje gotovo nerješiv problem
Bosna i Hercegovina je članica Partnerstva za mir od 2006. godine i godinama sarađuje s NATO-om kroz različite reformske programe. Ipak, politički konsenzus o članstvu nikada nije postignut.
SNSD i dalje zagovara vojnu neutralnost Republike Srpske, dok SDA i HDZ BiH podržavaju približavanje NATO-u.
U takvoj konfiguraciji nije realno očekivati nagli zaokret prema punopravnom članstvu. Mnogo je vjerovatnije da će saradnja biti nastavljena u postojećem okviru, bez političkog dogovora o konačnom cilju.
NATO pritom jasno poručuje da neće dopustiti sigurnosni vakuum u BiH. Secesionističke prijetnje, nacionalistička politika i pokušaji destabilizacije institucija države ostaju za Alijansu ozbiljan sigurnosni problem.
Problem nije samo u razlikama nego i u dosadašnjem rezultatu
Čak i kada bi SNSD, HDZ BiH i SDA pronašli minimum zajedničkog interesa za formiranje vlasti, ostaje pitanje šta bi ta vlast mogla konkretno uraditi.
Prethodni mandat državne vlasti pokazao je koliko je teško postići dogovor o ključnim pitanjima. Iako je BiH u tom periodu dobila kandidatski status i odobrenje za otvaranje pregovora s EU, brojni reformski procesi ostali su nedovršeni.
Sporovi oko Ustavnog suda, državne imovine i nadležnosti državnih institucija dodatno su produbljeni političkim potezima vlasti Republike Srpske koji su dovodili u pitanje odluke državnih institucija i visokog predstavnika.
Zbog toga problem nove vlasti neće biti samo formiranje parlamentarne većine. Pravo pitanje bit će može li ta većina proizvesti funkcionalnu državu.
Evropski put između minimuma kompromisa i novih blokada
Bosna i Hercegovina trenutno nema luksuz još jednog mandata potrošenog na političko nadmudrivanje.
Evropska unija je jasno povezala napredak prema članstvu s konkretnim reformama, funkcionalnošću institucija i usklađivanjem vanjske politike. NATO istovremeno insistira na stabilnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.
SNSD, HDZ BiH i SDA mogu formirati vlast ukoliko pronađu dovoljno zajedničkih interesa. Ali formiranje vlasti samo po sebi neće predstavljati evropski iskorak.
Najveći test bit će spremnost da se, umjesto novih aranžmana za podjelu političkog utjecaja, postigne minimum dogovora o funkcionalnosti države, reformama i strateškom međunarodnom pozicioniranju BiH.
Ako toga ne bude, nova vlast mogla bi biti samo nova verzija starog problema: stabilna dovoljno da podijeli funkcije, ali nedovoljno funkcionalna da pokrene zemlju.
(Proglas)
EVROPSKI PARLAMENT USVOJIO REZOLUCIJU o islamističkim mrežama i Muslimanskom bratstvu
