Samo nekoliko sati nakon što je američki Wall Street Journal objavio da je Ukrajina pod pritiskom Washingtona privremeno zaustavila napade na ruska energetska postrojenja, iz Rusije su stigli izvještaji o novom napadu na jednu od važnijih naftnih rafinerija. Meta napada dronovima, prema izvještajima lokalnih medija i Telegram kanala, bila je rafinerija u Novokujbiševsku, u Samarskoj oblasti.
Postrojenje posluje u sastavu ruske državne naftne kompanije Rosnjeft. Stanovnici su rano ujutro prijavljivali eksplozije i djelovanje protuzračne odbrane, dok je zračna uzbuna proglašena oko šest sati. Lokalni aerodrom privremeno je obustavio rad, a na društvenim mrežama pojavili su se snimci gustog crnog dima koji se uzdiže iz pravca rafinerije.
Prema dostupnim podacima, rafinerija godišnje prerađuje oko 8,8 miliona tona sirove nafte. Proizvodi, između ostalog, dizel i avionsko gorivo, koji imaju značaj i za rusku vojnu logistiku. Ipak, razmjeri štete i eventualni utjecaj napada na rad postrojenja zasad nisu potvrđeni.
Navodi o pritisku Trumpove administracije
Napad je uslijedio nakon izvještaja Wall Street Journala da je ukrajinska vojska početkom prethodne sedmice neformalno obustavila udare na ruske rafinerije, navodno pod direktnim pritiskom američke administracije.
Prema izvorima na koje se poziva američki list, obustava je trebala trajati najmanje do završetka izbora za američki Kongres, uz mogućnost da se produži i nakon toga. Takvi navodi ukazuju na pokušaj Washingtona da ograniči napade koji bi mogli dodatno utjecati na energetska tržišta, ali zasad nema potvrde da je postignut formalni sporazum o obustavi udara.
Predsjednik Donald Trump nedavno je javno kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog napada na rusku energetsku infrastrukturu. U intervjuu za televizijsku mrežu Newsmax optužio je Kijev da takvim operacijama doprinosi rastu cijena nafte.
Trump je tvrdio da napadi na rafinerije podižu cijenu nafte na svjetskom tržištu i da predstavljaju problem za globalno snabdijevanje gorivom.
Međutim, rast cijena energenata povezan je i s drugim faktorima, posebno s ratom protiv Irana i poremećajima u pomorskom saobraćaju kroz Hormuški tjesnac, važnu rutu za transport svjetske nafte. Zbog toga se energetska pitanja sve više prepliću s američkim vojnim i diplomatskim potezima na više kriznih područja.
Kijev ne želi jednostrano ograničiti vojne operacije
Zelenski je ranije odbacio mogućnost primirja koje bi obuhvatilo energetsku infrastrukturu ako bi se odnosilo samo na ukrajinske napade, dok ruske snage nastavljaju udarati po ukrajinskim gradovima i energetskom sistemu.
Ukrajina je u proteklom periodu izvodila napade duboko unutar ruske teritorije, uključujući postrojenja u Omsku i rafineriju u Uhti, udaljenoj oko 1.900 kilometara od ukrajinske granice. Cilj takvih operacija jeste smanjivanje ruskih kapaciteta za preradu nafte i snabdijevanje gorivom, kao i povećavanje troškova vođenja rata.
Rafinerija u Novokujbiševsku već je bila meta ukrajinskih dronova krajem augusta, prema navodima iz izvještaja. Novi incident mogao bi dodatno otvoriti pitanje da li Kijev zaista mijenja operativnu strategiju pod pritiskom Washingtona ili se napadi nastavljaju uprkos američkim očekivanjima.
Ipak, jedan napad sam po sebi nije dovoljan da se utvrdi šira politika ukrajinskog vojnog vrha niti da se potvrdi da je prethodno postojala dogovorena obustava udara.
Energetska infrastruktura ostaje dio ratne strategije
Napadi na rafinerije postali su važan element ukrajinskih nastojanja da oslabe rusku ratnu ekonomiju. Oštećenje postrojenja može smanjiti kapacitete za preradu nafte, poremetiti domaće snabdijevanje i povećati troškove održavanja vojnih operacija. Istovremeno, takvi udari mogu izazvati reakcije na energetskim tržištima i stvoriti dodatne političke pritiske na saveznike Kijeva.
Za Trumpovu administraciju problem je dvostruk: želi ograničiti rast cijena energenata, ali istovremeno nastoji utjecati na tok rata i na odluke ukrajinskog rukovodstva. Za Kijev bi, s druge strane, jednostrano odustajanje od napada na ruska energetska postrojenja moglo značiti smanjenje pritiska na infrastrukturu koja podržava rusku vojnu mašineriju, bez garancije da će Moskva učiniti isto.
Zato će ključna pitanja biti da li postoji stvarni dogovor o ograničavanju udara, da li bi on obuhvatio obje strane i kakav bi mehanizam nadzora bio uspostavljen. Dok tih odgovora nema, novi izvještaji iz Samarske oblasti pokazuju da energetska infrastruktura ostaje važna meta u ratu, a tvrdnje o promjeni ukrajinske strategije treba posmatrati oprezno.
