Moskva pokušava unaprijed odrediti ko je prihvatljiv sagovornik Evropskoj uniji u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini. Rusija je poručila da bi uključivanje Kaje Kallas, visoke predstavnice EU za vanjsku politiku, moglo minirati mirovni proces. Iza diplomatske optužbe da je riječ o „neprihvatljivoj pregovaračici“ krije se, međutim, mnogo važnije pitanje: želi li Kremlj pregovore u kojima bi Evropa imala vlastiti glas ili razgovore u kojima bi ruski interesi određivali granice prihvatljivog?
Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova optužila je Kallas za neprijateljski odnos prema Rusiji i odbacivanje njenih sigurnosnih zahtjeva. Tvrdi da bi njeno učešće u pregovorima značilo opstrukciju mirovnih inicijativa. Moskva, kako je poručila, želi razgovarati s evropskim predstavnicima koji su spremni na „konstruktivan“ pristup, ali Kallas ne smatra takvom sagovornicom.
Problem za Kremlj očigledno nije samo njen politički stil nego i stav da se ukrajinski suverenitet, pravo na izbor saveznika i sigurnosna budućnost Evrope ne mogu podrediti ruskim zahtjevima. Kallas, bivša premijerka Estonije, zagovara nastavak vojne pomoći Ukrajini i strože sankcije protiv Moskve. Upravo zbog toga Rusija nastoji osporiti njenu ulogu prije nego što pregovori odu u fazu u kojoj bi evropske institucije mogle imati neposredan utjecaj.
Evropske države, koje dosad nisu direktno učestvovale u razgovorima pod američkim posredovanjem, traže mjesto za pregovaračkim stolom. U narednom krugu trebale bi ih predstavljati Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Ujedinjeno Kraljevstvo i institucije EU. Kallas je odgovorila da Moskva nema pravo određivati ko će predstavljati Uniju, jer ona ne nastupa u lično ime, nego u ime svih 27 država članica.
Spor oko njenog učešća tako postaje dio šire borbe za politički okvir budućeg mirovnog procesa. Rusija nastoji razgovore o završetku rata proširiti na preuređenje evropske sigurnosti i ponovo otvoriti pitanja o kojima je iznosila zahtjeve još prije invazije 2022. godine. Kallas upozorava da se time pokušava dobiti za pregovaračkim stolom ono što Moskva nije uspjela ostvariti vojnom silom.
Uoči sastanka evropskih ministara vanjskih poslova 16. novembra u Bruxellesu ocijenila je ruske zahtjeve maksimalističkim i insistirala da prekid vatre mora biti prvi korak. Tek nakon zaustavljanja napada, smatra, može se razgovarati o širem sigurnosnom uređenju.
Njena poruka je da se od Ukrajine i Evrope ne mogu očekivati ustupci dok Rusija nastavlja rat. „Oni su agresor, a postoji jedna žrtva. Moramo tražiti ustupke s njihove strane“, poručila je Kallas.
Zato je važno pitanje ko će sjediti za pregovaračkim stolom, ali još važnije šta će biti predmet pregovora. Ako se završetak rata pretvori u razgovor o ruskim sigurnosnim zahtjevima, bez jasnog polazišta da je Moskva izvršila agresiju na Ukrajinu, postoji opasnost da se odgovornost za rat zamijeni raspravom o tome kako zadovoljiti agresora.
Kallas zato zagovara zadržavanje ekonomskih sankcija i pritiska putem zamrznute ruske imovine, umjesto ustupaka bez konkretnih protivusluga. Suština evropskog stava jeste da se mir ne može graditi tako što će se Ukrajini nametati ograničenja, a Rusiji priznati pravo da određuje sigurnosni poredak kontinenta. Moskva, s druge strane, već pokušava osporiti i pravo Evrope da samostalno izabere svoje predstavnike.
KALLAS: Rusija želi slomiti Ukrajinu, nedostaje joj ključna odbrana



