Serija ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama ozbiljno je poremetila ruske vojne i logističke aktivnosti u Azovskom moru, prisilivši Moskvu da privremeno obustavi plovidbu kroz jedan od svojih najvažnijih pomorskih pravaca. Time je dodatno otežan transport robe iz južne Rusije prema Crnom moru i međunarodnim tržištima.
Prema navodima CNN-a, riječ je o značajnoj promjeni na ratištu, budući da je Azovsko more godinama bilo područje pod gotovo potpunom ruskom kontrolom, iz kojeg je Moskva pokretala vojne operacije protiv Ukrajine i osiguravala ključne logističke pravce.
Komandant ukrajinskih snaga za bespilotne sisteme Robert Brovdi izjavio je da su ukrajinske snage u posljednjih devet dana pogodile čak 116 ruskih plovila u Azovskom moru. Iako te tvrdnje nije bilo moguće nezavisno potvrditi, videosnimci koje su objavili ukrajinski zvaničnici prikazuju više uspješnih udara na ruske brodove.
Zbog intenzivnih napada Rusija je zatvorila kanal Don–Azov, koji povezuje more s unutrašnjim riječnim sistemom, kao i Kerčki moreuz, jedinu vezu Azovskog i Crnog mora. Satelitski snimci pokazuju desetine trgovačkih brodova koji čekaju dozvolu za prolazak s obje strane ovih plovnih puteva.
Analitičari smatraju da posljedice neće pogoditi samo ruski izvoz energenata, već i isporuke poljoprivrednih proizvoda poput pšenice i suncokretovog ulja.
Institut za proučavanje rata (ISW) ocijenio je da ukrajinska kampanja predstavlja novu fazu nastojanja da se okupirani Krim dodatno izoluje od ruskih logističkih linija te da se poremeti pomorski transport nafte i žitarica.
Zapovjednik ukrajinske 413. pukovnije bespilotnih sistema Jevhen Karas izjavio je da je cilj napada presijecanje ruskih linija snabdijevanja.
“Prekidamo njihovu logistiku i nastavit ćemo povećavati pritisak koliko god budemo mogli dosegnuti. Ovo je tek početak”, rekao je Karas za CNN.
Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice, a procjenjuje se da se oko četvrtine njenog izvoza odvija upravo preko Azovskog mora. Analitičar tržišta žitarica Andrej Sizov upozorio je da bi dugotrajnija blokada mogla izazvati milijardske gubitke za rusku ekonomiju i dodatno utjecati na cijene hrane na svjetskom tržištu.
Posljednjih dana već je zabilježen rast cijena terminskih ugovora za pšenicu. Iako Moskva tvrdi da izvoz može preusmjeriti u druge crnomorske luke, stručnjaci upozoravaju da njihovi kapaciteti nisu dovoljni tokom vrhunca izvozne sezone.
Moskva je ukrajinske napade nazvala terorističkim djelovanjem. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je riječ o akcijama koje imaju za cilj izazivanje štete i zastrašivanje, dok Kijev odbacuje te optužbe i tvrdi da gađa isključivo vojne ciljeve.
Ukrajinska strategija u Azovskom moru dio je šire kampanje usmjerene na izolaciju Krima, koji je Rusija anektirala 2014. godine. Posljednjih mjeseci ukrajinske snage intenzivirale su napade na mostove, željezničke pravce i saobraćajnice koje povezuju okupirani poluotok s teritorijom Rusije, nastojeći otežati dopremanje vojske, goriva i vojne opreme.
Azovsko more, iako relativno malo i plitko, ima izuzetno važnu stratešku i ekonomsku ulogu za Rusiju. Ono predstavlja ključnu vezu između unutrašnjih riječnih puteva južne Rusije i Crnog mora, preko koje se prema svjetskim tržištima transportuju nafta, žitarice, čelik i druge sirovine. Zbog toga analitičari smatraju da bi nastavak ukrajinskih udara mogao imati dalekosežne posljedice ne samo za rusku vojsku, već i za rusku ekonomiju.
