Ruski energetski gigant Gazprom, koji ima monopol na izvoz gasa putem gasovoda, objavio je da je u Pekingu potpisan pravno obavezujući memorandum o izgradnji dugo planiranog gasovoda prema Kini. Sporazum je predstavljen dok se ruski predsjednik Vladimir Putin sastajao s kineskim liderom Xijem Jinpingom, uoči velike vojne parade u glavnom gradu Kine.
Iako dokument potvrđuje političku podršku na najvišem nivou, ključni komercijalni detalji i dalje ostaju neriješeni. Izvršni direktor Gazproma Aleksej Miler naglasio je da Moskva i Peking još nisu postigli dogovor o cijenama gasa i podjeli troškova izgradnje, što je već godinama najveća prepreka u pregovorima.
„Razgovori će se sada fokusirati na finansiranje gradnje i komercijalne uslove isporuke“, rekao je Miler, obećavši da će „detalji biti precizirani naknadno“.
Projekat Snaga Sibira-2
Gasovod kapaciteta 50 milijardi kubnih metara godišnje trebao bi povezati ogromna nalazišta gasa na poluostrvu Jamal u zapadnom Sibiru sa Kinom, najvećim svjetskim potrošačem energije, a planirana ruta vodi preko teritorije Mongolije.
Za Moskvu je ovaj projekat od presudne važnosti jer bi mogao nadoknaditi dio tržišta EU, koje je Rusija izgubila zbog posljedica rata u Ukrajini. Ipak, rat je dodatno oslabio rusku pregovaračku poziciju prema ekonomski snažnijem Pekingu, a otvorena ostaje i dilema da li Gazprom može samostalno finansirati tako zahtjevan infrastrukturni poduhvat.
Miler je najavio da će cijena gasa biti niža od evropskih, prvenstveno zbog udaljenosti i zahtjevnog terena kroz koji će gasovod prolaziti, ali nije naveo konkretne cifre. Još uvijek nije poznato ni koja će kompanija biti glavni izvođač radova.
Šira saradnja i „tvrda povezanost“
Nakon trilateralnog sastanka Putina, Xija i mongolskog predsjednika Ukhnaagiina Khurelsukha, Kremlj je objavio da je potpisano 22 sporazuma, među kojima i dogovor o strateškoj saradnji Gazproma i Kineske nacionalne naftne korporacije (CNPC). Međutim, dodatni detalji nisu saopšteni.
Kineski državni mediji prenijeli su izjavu predsjednika Xija, koji je naglasio da „tvrda povezanost treba biti ključni pravac“, kroz aktivno razvijanje prekogranične infrastrukture i energetskih projekata koji spajaju tri zemlje.
Rusija je već najveći snabdjevač Kine gasom putem gasovoda i treći najveći isporučilac LNG-a, nakon Australije i Katara. Gazprom Kini trenutno isporučuje gas kroz gasovod Snaga Sibira, dug 3.000 kilometara, koji je u funkciji od 2019. godine u okviru 30-godišnjeg ugovora vrijednog 400 milijardi dolara.
Diplomatska pozornica u Pekingu
Putin, Xi i brojni drugi svjetski lideri prisustvuju u Pekingu vojnoj paradi kojom se 3. septembra obilježava 80 godina od poraza Japana u Drugom svjetskom ratu. Parada dolazi u sedmici intenzivne diplomatije za kineskog predsjednika, koji je u Tianjinu već ugostio više od 20 šefova država i vlada na samitu Šangajske organizacije za saradnju, nastojeći dodatno pozicionirati Kinu kao alternativnog globalnog lidera naspram Sjedinjenih Američkih Država.
KAKO RUSIJA I KINA jačaju prisustvo na Arktiku, Grenland sve važniji za SAD
