Evropska unija doživjela je ozbiljan politički zastoj u pokušaju da na simboličan datum — četvrtu godišnjicu početka ruske invazije na Ukrajinu — usvoji 20. paket sankcija protiv Rusije. Uprkos višednevnim konsultacijama, odluka nije donesena, a ključni razlog ponovo dolazi iz Budimpešte: Mađarska je iskoristila pravo veta i blokirala paket.
Neuspjeh sankcija predstavlja jasan udarac kredibilitetu EU u trenutku kada Brisel pokušava demonstrirati stratešku dosljednost prema Moskvi. Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas otvoreno je priznala politički poraz nakon sastanka ministara vanjskih poslova.
„Ovo je korak unazad i poruka koju danas nismo željeli poslati. Nakon godinu dana razgovora nema primirja. Ukrajina nije prepreka miru — Rusija jeste“, poručila je Kalas, jasno targetirajući izvor problema.
Sankcije kao simbol — i kao taoc
Ambicija Brisela bila je da se novi paket sankcija usvoji upravo 24. februara, na godišnjicu početka rata, kao politički signal kontinuiteta i odlučnosti. Međutim, diplomatski izvori potvrđuju da dogovor nikada nije bio izvjestan. Već tokom vikenda ambasadori država članica nisu uspjeli usaglasiti tekst, a najspornija tačka postala je potpuna zabrana pomorskih usluga za ruske tankere, što bi de facto ukinulo postojeći mehanizam ograničenja cijene ruske nafte koji je G7 uveo krajem 2022. godine.
Upravo tu Mađarska povlači crvenu liniju.
Nafta, Družba i ucjena veta
Budimpešta je uslovila podršku sankcijama obnovom isporuka ruske nafte putem naftovoda Družba, koji preko Ukrajine snabdijeva centralnu Evropu. Iako je EU formalno zabranila uvoz ruske nafte cjevovodima, Mađarska i Slovačka su osigurale izuzeća, pozivajući se na energetsku sigurnost.
Problem je eskalirao nakon što je 27. januara protok nafte obustavljen zbog oštećenja infrastrukture, za koje je Kijev optužio ruski dron. Budimpešta i Bratislava, međutim, odgovornost prebacuju na Ukrajinu, tvrdeći da namjerno odugovlači popravke.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto unaprijed je najavio blokadu sankcija, dok je premijer Viktor Orban otišao i korak dalje: poručio je da Ukrajina neće dobiti nikakve kredite EU niti će sankcije biti usvojene dok se isporuke nafte Mađarskoj ne nastave.
U tom kontekstu, Budimpešta je blokirala i kreditni paket od 90 milijardi eura namijenjen upravo ublažavanju energetskih posljedica rata.
Slovački pritisak i regionalni domino-efekt
Slovački premijer Robert Fico dodatno je zaoštrio retoriku, optuživši Ukrajinu da namjerno koristi naftovod kao sredstvo pritiska kako bi Mađarska povukla veto na buduće članstvo Kijeva u EU. Kao dodatnu mjeru, Mađarska i Slovačka su 18. februara suspendirale izvoz dizela u Ukrajinu.
Evropska komisija je u međuvremenu stupila u kontakt s ukrajinskim vlastima, dok je Mađarska zvanično zatražila od Hrvatske alternativni pravac snabdijevanja, koristeći jadransku naftovodnu mrežu. Zagreb je odgovorio da će pomoći isključivo u okviru sankcijskog režima EU i SAD-a.
Brisel u Kijevu, ali bez odluke
Na samu godišnjicu rata, u Kijevu će boraviti predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa. No, njihovo prisustvo dolazi u sjeni činjenice da EU, po ko zna koji put, nije uspjela govoriti jednim glasom.
Neuspjeh 20. paketa sankcija ogolio je duboku pukotinu unutar Unije: dok rat u Ukrajini ulazi u petu godinu, evropsko jedinstvo sve više zavisi od cijevi, ventila i nacionalnih interesa.
MAĐARSKA POKREĆE PRAVNI SPOR protiv zabrane ruskog gasa u EU
