Ukrajina pokušava otvoriti novu fazu mirovne diplomatije dok rat istovremeno eskalira na terenu. Nakon završetka najnovije runde razgovora ukrajinskih i američkih pregovarača u Ženevi, predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev računa na trilateralni sastanak Ukrajine, SAD-a i Rusije početkom marta, s mogućim domaćinstvom u Abu Dabiju.
Zelenski je poručio da je u pregovorima zabilježena „veća spremnost“ za prelazak u format u kojem bi se za istim stolom našli lideri država, naglašavajući da se ključna pitanja – posebno sigurnosne garancije za Ukrajinu – mogu riješiti jedino na najvišem političkom nivou. U tom kontekstu ponovo je pozvao na direktan susret s ruskim predsjednikom Vladimir Putin, uz insistiranje na neutralnoj lokaciji.
Podrška toj ideji dolazi iz Washingtona. Nakon telefonskog razgovora sa Zelenskim, američki predsjednik Donald Trump dao je zeleno svjetlo „nizu koraka“ koji bi mogli dovesti do samita lidera. Američki državni sekretar Marco Rubio dodatno je naglasio da SAD ostaju ključni i nezamjenjivi posrednik, ocjenjujući da rat nema vojno rješenje.
Moskva, međutim, ostaje suzdržana. Kremlj javno ne podržava ideju trilateralnog samita, dok je ruska državna agencija izvijestila da je Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev paralelno vodio razgovore s američkim zvaničnicima u Ženevi – bez ikakvih konkretnih poruka o ishodu.
Pregovori su se odvijali u sjeni novih ruskih napada. Samo nekoliko sati prije razgovora, ruske snage su, prema ukrajinskim podacima, lansirale više od 400 dronova i desetine raketa na stambena područja i energetsku infrastrukturu, uz desetine ranjenih, uključujući djecu. Istovremeno su nastavljene i razmjene posmrtnih ostataka poginulih, što dodatno naglašava humanitarnu dimenziju rata.
Četiri godine nakon početka invazije, diplomatski proces ostaje krhak, spor i kontradiktoran: dok pregovarači traže format koji bi mogao donijeti politički proboj, realnost na terenu pokazuje da rat još nema pauzu. Ukrajina sada pokušava prebaciti teret odluka na lidere – računajući da bi upravo to moglo biti posljednje preostalo sredstvo za izlaz iz rata iscrpljivanja.
ŠEF UKRAJINSKE VOJSKE: Oslobodili smo 400 četvornih kilometara teritorija
