Kosovo u nedjelju ponovo izlazi na birališta, treći put u manje od godinu i po dana. Nakon što ni izbori u februaru 2025. godine, niti vanredni izbori održani krajem decembra nisu uspjeli osigurati stabilnu vlast i institucionalnu funkcionalnost, zemlja se ponovo suočava s testom političke zrelosti i sposobnosti da izađe iz dugotrajne blokade.
Politička kriza kulminirala je nakon što parlament, uprkos uvjerljivoj pobjedi Pokreta Samoopredjeljenje na decembarskim izborima, nije uspio osigurati potrebnu većinu za izbor predsjednika države. Odluka Ustavnog suda dodatno je zakomplikovala situaciju, što je na kraju dovelo do raspuštanja Skupštine i raspisivanja novih izbora.
Premijer u tehničkom mandatu Albin Kurti odgovornost za politički zastoj prebacuje na opozicione stranke, optužujući ih za opstrukcije i odbijanje saradnje. S druge strane, opozicija tvrdi da je upravo vlast pokušala politički monopolizirati institucije i nametnuti model upravljanja bez stvarnog kompromisa.
Izbor između koncentracije moći i politike dogovora
Ovogodišnji izbori ne svode se samo na pitanje ko će formirati narednu vladu. Analitičari upozoravaju da se zapravo odlučuje o budućem karakteru političkog sistema na Kosovu.
Politički komentator Agon Maliqi smatra da je suštinska dilema između modela u kojem jedna politička snaga preuzima gotovo potpunu kontrolu nad institucijama i sistema koji počiva na kompromisu i podjeli odgovornosti.
Kosovski ustavni okvir namjerno je konstruiran tako da za ključne državne odluke zahtijeva širi politički konsenzus. Međutim, upravo ta potreba za dogovorom posljednjih mjeseci pokazala se kao najveća slabost političke scene, gdje su stranački interesi često prevagnuli nad institucionalnom stabilnošću.
Sve veća cijena političke blokade
Dok političke elite vode bitke za prevlast, posljedice sve više osjećaju građani. Kosovo ulazi u novu izbornu kampanju kao jedna od najsiromašnijih evropskih država, uz rastuće nepovjerenje prema institucijama i sve izraženiji zamor birača.
Politički analitičar Artan Muhaxhiri upozorava da problem više nije samo učestalost izbora, nego odsustvo političke kulture koja bi omogućila funkcionisanje institucija i nakon izbornog dana.
Takva situacija sve ozbiljnije zabrinjava i evropske partnere. U nedavno usvojenom izvještaju European Parliament 2025. godina je ocijenjena kao izgubljena za Kosovo, uz upozorenje da bi nastavak političkog zastoja mogao ugroziti pristup evropskim fondovima i sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Tokom posjete Prištini, predsjednik European Council Antonio Costa poručio je da Kosovo hitno treba stabilne i funkcionalne institucije sposobne provoditi reforme i koristiti prilike koje nudi Evropska unija.
Međunarodni partneri gube strpljenje
Politička nestabilnost ostavlja posljedice i na međunarodni položaj Kosova. Analitičari upozoravaju da zemlja sve teže održava kredibilitet pred partnerima u Bruxellesu i Washingtonu, čija je podrška ključna za evropske integracije, investicije i jačanje međunarodne pozicije Prištine.
Za razliku od susjednih zemalja poput Albania i Montenegro, koje napreduju prema članstvu u EU, Kosovo ostaje jedina država regiona bez kandidatskog statusa. Dugotrajna politička blokada dodatno produbljuje taj zaostatak.
Iako su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države više puta pozivali političke aktere da pronađu kompromis, izostao je snažniji međunarodni pritisak kakav je u ranijim krizama često bio presudan za postizanje dogovora.
Ključno pitanje ostaje isto
Bez obzira na izborni rezultat, najveća nepoznanica nije ko će osvojiti najviše glasova, nego hoće li Kosovo nakon izbora konačno dobiti funkcionalne institucije ili će se politička kriza nastaviti i nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Jer nakon tri izborna ciklusa u samo 16 mjeseci, problem više nije samo raspodjela vlasti. Sve više postaje pitanje sposobnosti političkog sistema da uopće proizvodi stabilnost, donošenje odluka i povjerenje građana u institucije države.
KOSOVO PONOVO PRED IZBORE: Politička blokada gurnula zemlju u novu institucionalnu krizu
