Kosovo se suočava s novim vanrednim parlamentarnim izborima nakon što političke stranke nisu uspjele postići dogovor o izboru predsjednika države, čime je otvorena nova faza institucionalne nestabilnosti koja prijeti dodatno usporiti reformske i evropske procese zemlje.
Građani će najkasnije početkom juna ponovo izaći na birališta, treći put u periodu kraćem od godinu i po dana. Odlazak na nove izbore nije rezultat političkog konsenzusa, već posljedica višemjesečne blokade institucija i neuspjeha političkih aktera da osiguraju funkcionisanje sistema.
Neuspjeh izbora predsjednika pokrenuo ustavni mehanizam
Kriza je kulminirala krajem aprila kada zastupnici nisu uspjeli izabrati predsjednika Kosova, što je automatski aktiviralo ustavne odredbe koje predviđaju raspisivanje novih izbora ukoliko se ključne državne funkcije ne mogu popuniti u predviđenim rokovima.
Vladajući Pokret Samoopredjeljenje optužio je opoziciju za opstrukciju i bojkot institucija, dok opozicione stranke tvrde da je upravo vlast odgovorna za politički zastoj zbog odbijanja kompromisa i insistiranja na potpunoj kontroli političkog procesa.
Premijer Albin Kurti ocijenio je da je problem u opoziciji koja, prema njegovim riječima, nije ponudila alternativu niti pokazala spremnost za konstruktivan politički dijalog.
S druge strane, opozicioni lideri tvrde da je upravo vladajuća stranka pokušala nametnuti političku dominaciju uprkos tome što nije uspjela osigurati dovoljno široku podršku za ključne odluke.
Kosovo ulazi u začarani krug izbora
Politički analitičari upozoravaju da Kosovo sve više ulazi u obrazac ponavljanja institucionalnih kriza koje se završavaju novim izborima bez stvarnog rješavanja problema.
Analitičar Ilir Deda smatra da zemlja pokazuje zabrinjavajući nivo političke nezrelosti u trenutku kada se Evropa suočava s ozbiljnim sigurnosnim i geopolitičkim izazovima.
Prema njegovim riječima, Kosovo rizikuje da postane primjer države koja ne uspijeva stabilizirati vlastite institucije uprkos relativno razvijenom ustavnom i političkom sistemu.
Deda upozorava da bi se Kosovo moglo naći na putu kojim je ranije prolazila Bugarska, koja je u nekoliko godina održala niz uzastopnih izbora bez stvaranja stabilne većine i funkcionalne vlade.
„Problem nije u ustavnom okviru, već u političkoj kulturi i nedostatku spremnosti na kompromis“, smatra Deda.
Propuštena prilika za politički dogovor
Analitičari ocjenjuju da je politička scena propustila priliku da kroz pregovore pronađe zajedničko rješenje oko izbora predsjednika.
Umjesto razgovora o kandidatu koji bi mogao dobiti širu podršku, politički proces pretvoren je u međusobna optuživanja i borbu za političke poene.
Prema ocjenama stručnjaka, najveća odgovornost ipak leži na stranci koja je osvojila najviše glasova i imala najveći politički kapacitet da izgradi stabilnu institucionalnu većinu.
Posljedice osjećaju građani i privreda
Politička blokada već proizvodi konkretne posljedice. Parlament praktično ne funkcioniše punim kapacitetom, što znači da se usporava donošenje zakona, provođenje reformi i realizacija međunarodnih obaveza.
Posebno su pogođeni procesi povezani s evropskim integracijama, reformom pravosuđa i pristupom fondovima Evropske unije.
Stručnjaci upozoravaju da tehnička vlada nema puni politički mandat za donošenje strateških odluka, zbog čega Kosovo ulazi u stanje produžene institucionalne stagnacije.
Bez stabilnih institucija otežano je i vođenje dijaloga sa Srbijom, kao i napredak prema međunarodnim organizacijama poput Vijeća Evrope.
Brisel i Washington zasad bez reakcije
Iako međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj događaja, iz Evropske unije i američke administracije zasad nema zvaničnih reakcija na novu političku krizu u Prištini.
Međutim, evropski zvaničnici ranije su više puta upozoravali da politička stabilnost predstavlja jedan od ključnih uslova za ubrzavanje integracijskih procesa.
Dio analitičara smatra da se argument o unutrašnjoj nestabilnosti često koristi kao opravdanje za spor napredak Kosova prema evropskim institucijama, dok drugi upozoravaju da ponavljanje političkih blokada dodatno slabi međunarodnu poziciju zemlje.
Novi izbori znače i nove milionske troškove
Osim političkih posljedica, novi izborni ciklus donosi i značajan finansijski teret.
Centralna izborna komisija nije planirala vanredne izbore u budžetu za ovu godinu, zbog čega će biti potrebno osigurati dodatna sredstva iz državne kase.
Prethodni izborni proces koštao je nekoliko miliona eura, a očekuje se da će i novi izbori zahtijevati sličan iznos.
Istovremeno raste zabrinutost zbog mogućeg pada izlaznosti, jer učestali izbori kod dijela birača stvaraju osjećaj političkog zamora i nepovjerenja u sposobnost političkih elita da riješe probleme nakon glasanja.
Test za političare, ali i za birače
Predstojeći izbori neće biti samo novo odmjeravanje političkih snaga, već i svojevrsni referendum o ponašanju političkih aktera tokom posljednjih mjeseci.
Ključno pitanje biće hoće li građani kazniti stranke koje smatraju odgovornim za institucionalnu blokadu ili će im ponovo dati povjerenje.
U svakom slučaju, Kosovo ulazi u još jedan neizvjestan politički ciklus, a ostaje otvoreno pitanje hoće li novi izbori donijeti stabilnost ili će zemlju ponovo vratiti na početak političke krize iz koje već mjesecima ne uspijeva izaći.
KOSOVO PREUZELO ŽELJEZNICE NA SJEVERU: Uklonjene oznake Srbije iz Zvečana i Leposavića
