Podrška američkom predsjedniku Donaldu Trumpu pala je na najniži nivo u njegovom aktuelnom mandatu, otkrivajući duboku pukotinu između Bijele kuće i birača suočenih s rastućim troškovima života i posljedicama spoljnopolitičkih odluka. Najnovija anketa Ipsos za Reuters pokazuje da svega 34 posto Amerikanaca odobrava njegov rad – nastavak silaznog trenda koji traje od preuzimanja funkcije početkom 2025. godine.
Ekonomija kao ključ političkog pada
Pad popularnosti ne dolazi iznenada, niti iz jednog izvora. U središtu nezadovoljstva nalazi se nagli rast životnih troškova, prije svega cijena goriva, koji direktno pogađa američka domaćinstva. Od početka vojne eskalacije prema Iranu krajem februara, cijene benzina porasle su za više od 40 posto, što je politički udarac koji Bijela kuća nije uspjela amortizirati.
Posebno je indikativno da tek oko petine ispitanika podržava način na koji administracija upravlja krizom troškova života. Time se ekonomsko pitanje – tradicionalno presudno za američke izbore – ponovo potvrđuje kao ključni faktor političkog legitimiteta.
Rat bez konsenzusa
Istovremeno, vojni angažman protiv Iran dodatno erodira podršku. Iako je došlo do privremenog smirivanja sukoba kroz prekid vatre, posljedice su i dalje vidljive kroz poremećaje u globalnim energetskim tokovima, posebno u Perzijskom zaljevu. Tek trećina Amerikanaca podržava taj rat, što ukazuje na izostanak šireg društvenog konsenzusa za ovakvu vrstu vanjske politike.
Drugim riječima, administracija se suočava s dvostrukim pritiskom: rat koji ne uživa podršku i ekonomske posljedice koje direktno pogađaju birače.
Pukotine unutar republikanskog biračkog tijela
Iako Republikanska stranka formalno ostaje uz Trumpa, anketa pokazuje rastuće nezadovoljstvo i unutar njegove baze. Značajan dio republikanskih birača ne odobrava upravljanje ekonomijom, što sugerira da lojalnost više nije bezuslovna.
Još važniji signal dolazi od nezavisnih birača – ključne grupe u američkom izbornom sistemu – koji sve više naginju prema Demokratska stranka. Njihova distanca od Trumpa otvara realnu mogućnost promjene odnosa snaga na predstojećim izborima za Kongres.
Politička cijena globalne krize
Šira slika ukazuje da Trumpova administracija plaća cijenu globalnih geopolitičkih odluka na domaćem terenu. Poremećaji u trgovini naftom, rast cijena energenata i neizvjesnost na tržištima stvaraju lančanu reakciju koja se na kraju preliva na biračko raspoloženje.
Pad podrške stoga nije samo pitanje popularnosti, već indikator dubljeg problema: nesklada između vanjske politike i unutrašnje ekonomske stabilnosti. Ako se taj jaz nastavi produbljivati, političke posljedice mogle bi nadilaziti trenutne ankete i direktno oblikovati ishod narednih izbora u Sjedinjenim Državama.
