Imenovanje američkog diplomate Louisa Chrishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini otvorilo je nova pitanja o budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR) i pokazalo koliko su duboke razlike između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije kada je riječ o međunarodnoj politici prema BiH.
Chrishock će narednih 15 dana predvoditi OHR, nakon što članice Vijeća za implementaciju mira (PIC) nisu uspjele postići dogovor o nasljedniku Christiana Schmidta. Iako je sličan model privremenog rukovođenja korišten i 2009. godine, stručnjaci smatraju da je današnja situacija znatno ozbiljnija zbog političke krize u BiH i sve slabijeg jedinstva zapadnih saveznika.
Profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Trentu Jens Woelk ocjenjuje da vršilac dužnosti ne može imati isti politički autoritet kao visoki predstavnik izabran međunarodnim konsenzusom. Prema njegovim riječima, takva funkcija trebala bi biti ograničena na vođenje tekućih poslova, bez otvaranja novih političkih pitanja, ali upozorava da nije sigurno hoće li se toga svi pridržavati.
Woelk smatra da je najveći problem činjenica da među ključnim međunarodnim akterima više ne postoji saglasnost ni o tome ko bi trebao voditi OHR, niti o ulozi koju bi ta institucija trebala imati u budućnosti. Takve podjele, upozorava, mogu dodatno ohrabriti domaće političke aktere koji dovode u pitanje dejtonski poredak.
Sličnu ocjenu iznosi i profesor međunarodne politike na Univerzitetu u Passau Soeren Keil. On smatra da aktuelna situacija ide u korist političkim snagama koje nastoje oslabiti međunarodni nadzor nad Bosnom i Hercegovinom, prije svega predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, ali i Rusiji.
Prema Keilovim riječima, za razliku od 2009. godine, kada je privremeno rukovođenje OHR-om predstavljalo kratko tehničko rješenje, današnje okolnosti obilježene su dubokim političkim podjelama i izostankom jedinstvenog stava Zapada. Zbog toga upozorava da vršilac dužnosti ima znatno slabiji politički legitimitet i ograničen prostor za djelovanje, uključujući i eventualnu upotrebu bonskih ovlaštenja.
Stručnjaci zaključuju da bi dugotrajno odgađanje izbora novog visokog predstavnika moglo dodatno oslabiti autoritet OHR-a i međunarodne zajednice u trenutku kada Bosna i Hercegovina prolazi kroz jednu od najozbiljnijih političkih kriza od završetka rata.
