Vladimir Putin ne prihvata sigurnosne garancije za Ukrajinu koje bi uključivale prisustvo evropskih vojnih snaga. Tokom razgovora s američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom u Kremlju, ruski predsjednik zaprijetio je da bi raspoređivanje stranih trupa nakon mirovnog sporazuma Moskva smatrala nastavkom rata, a njihove pripadnike legitimnim metama.
Time je još jednom pokazao da Kremlj ne traži samo dogovor o prekidu borbi nego i odlučujući utjecaj na buduće sigurnosno uređenje Ukrajine. Ruski zahtjevi podrazumijevaju ograničavanje ukrajinskog suvereniteta i isključivanje zapadnog vojnog prisustva, čak i u slučaju postizanja mirovnog sporazuma.
Putinova prijetnja direktno je usmjerena protiv plana Francuske i Velike Britanije o formiranju Multinacionalnih snaga za Ukrajinu. Njihov zadatak bio bi podrška obnovi i jačanju ukrajinske vojske, zaštita zračnog prostora i sigurnosti na moru. Ruski predsjednik, međutim, takvo prisustvo unaprijed označava kao vojnu prijetnju.
Moskva istovremeno odbacuje mogućnost teritorijalnog kompromisa i uspostavljanja demilitariziranih ili neutralnih zona između ruskih i ukrajinskih položaja. Putin insistira da jedina prihvatljiva linija razgraničenja bude državna granica, dok je njegov savjetnik Jurij Ušakov ponovio da Rusija ne prihvata dalje širenje NATO-a.
Washington govori o napretku, Kremlj ne odustaje
Američki izaslanik Witkoff razgovore je ocijenio kao napredak, ali nije iznio konkretne rezultate koji bi potvrdili približavanje stavova. Ruska strana sastanak je opisala kao koristan, uz najavu da bi Putin o Ukrajini mogao razgovarati i s Donaldom Trumpom naredne sedmice na samitu APEC-a u kineskom Shenzhenu.
Posebnu pažnju izazvao je Putinov prijedlog humanitarne misije u Kostjantinivki, gradu u Donjeckoj oblasti za koji tvrdi da ga kontroliraju ruske snage. Moskva je navodno spremna garantovati sigurnost operacije za oko 500 preostalih civila. Kijev, međutim, odbacuje tvrdnje o ruskoj kontroli i upozorava da bi humanitarna inicijativa mogla poslužiti kao paravan za vojne aktivnosti. Ukrajinski zvaničnici podsjećaju na ranije slučajeve u kojima je Rusija, pod humanitarnim izgovorom, navodno premještala trupe i vojnu opremu.
Nakon razgovora u Kremlju, Witkoff je najavio da će se evropske zemlje uključiti u naredni krug pregovora. Prema izvještajima, američki predstavnici direktno su potaknuli Putina da prihvati njihovo učešće. To bi predstavljalo važan pomak nakon dosadašnjih pokušaja Washingtona i Moskve da ključne razgovore vode bez neposrednog prisustva evropskih partnera.
Evropa ne želi biti isključena iz vlastite sigurnosti
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistira da Evropa mora imati ravnopravno mjesto u pregovorima. Na samitu Evropske političke zajednice u Dublinu upozorio je da razgovori Washingtona i Moskve neće odlučivati samo o budućnosti Ukrajine nego i o sigurnosnom poretku cijelog kontinenta.
Sličnu poruku uputio je i predsjednik Evropskog vijeća António Costa, ocijenivši da će naredni dani pokazati želi li Moskva zaista završetak rata. Dosadašnji ruski potezi, uključujući nastavak napada na ukrajinske gradove i civilnu infrastrukturu, ne daju mnogo razloga za optimizam.
Razgovor u Moskvi uslijedio je nakon dvodnevnih pregovora Rusije, Ukrajine i SAD-a u Abu Dabiju. Iako su ih američki predstavnici opisali kao teške, ali produktivne, teritorijalna pitanja ostala su neriješena. Jedini konkretniji rezultat jeste načelni dogovor o velikoj razmjeni zarobljenika, čiji detalji još nisu usaglašeni.
Evropski predstavnici boravili su u Abu Dabiju, ali su razgovarali odvojeno s američkom i ukrajinskom delegacijom, bez direktnog kontakta s ruskom stranom.
Witkoff i Kushner potom su otputovali u Dublin na susret sa Zelenskim. Predstojeći razgovori trebali bi pokazati može li Washington približiti dvije strane ili će se američka inicijativa ponovo suočiti s nepromijenjenim ruskim zahtjevima.
Putinova poruka iz Kremlja već je prilično jasna: Moskva želi odlučivati ne samo o teritoriji koju će zadržati nego i o tome kakve sigurnosne garancije Ukrajina smije imati nakon rata. Takav pristup teško se može pomiriti s mirovnim sporazumom koji bi Ukrajini osigurao stvarnu nezavisnost i mogućnost da sama odlučuje o vlastitoj sigurnosti.
WITKOFF I KUSHNER U MOSKVI: Trumpova diplomatija između mirovnih pregovora i ruskih zahtjeva
