Kremlj je iskoristio strukture „Gazproma“ za sprovođenje aktivnosti koje su, prema navodima njemačkih istražitelja, mogle biti usmjerene na destabilizaciju infrastrukture za snabdijevanje Njemačke prirodnim gasom. Savezno državno tužilaštvo Njemačke vodi krivičnu istragu o mogućim diverzantskim radnjama povezanim s pokušajem likvidacije njemačke podružnice „Gazprom Germania GmbH“ 2022. godine. U vrijeme događaja kompanija je kontrolisala približno 25 % kapaciteta za skladištenje prirodnog gasa u Njemačkoj.
Piše: Oleksandr LEVČENKO Antena M
U okviru istrage tužilaštvo je, na osnovu sudskog naloga, izvršilo pretrese u Berlinu na adresi stanovanja državljanina Ruske Federacije i osobe povezane s njim, kao i u kancelarijama bivše kompanije „Gazprom Germania GmbH“ u Frankfurtu na Majni. Predmet istrage odnosi se na okolnosti iz marta 2022. godine, kada je njemačka kompanija izdvojena iz sastava PJSC „Gazprom“ putem indirektne prodaje dionica. Novi vlasnik imovine postala je kompanija iz Moskve koja nije poslovala u energetskom sektoru. Nakon promjene vlasništva pokrenut je postupak likvidacije „Gazprom Germania GmbH“.
Prema navodima istrage, navedene radnje sprovedene su bez dozvole Saveznog ministarstva privrede i zaštite klime Njemačke, koja je propisana zakonom, te uz kršenje odredbi njemačkog Zakona o vanjskoj trgovini i platnom prometu. Tužilaštvo smatra da su fiktivna prodaja kompanije i pokušaj njene likvidacije mogli biti usmjereni na stvaranje rizika za neprekidno snabdijevanje Njemačke prirodnim gasom. Zbog toga se osumnjičenima na teret stavlja više krivičnih djela, uključujući pokušaj podrivanja ustavnog poretka, koji spada u kategoriju posebno teških krivičnih djela i može biti kažnjen čak i doživotnim zatvorom.
Kako bi spriječila narušavanje funkcionisanja energetskog sistema, njemačka vlada je hitno uvela privremenu državnu upravu nad kompanijom „Gazprom Germania GmbH“ putem Savezne mrežne agencije, nakon čega je kompanija nacionalizovana.
Okolnosti ovog slučaja ukazuju na to da se korporativni mehanizmi mogu koristiti ne samo za obavljanje privredne djelatnosti već i kao potencijalni instrument uticaja na kritičnu infrastrukturu. Korišćenje indirektnih modela prodaje imovine, promjena kontrole nad strateškim preduzećem putem kompanije koja nije povezana s energetskim sektorom te pokušaj likvidacije operatera važne infrastrukture pokazali su postojanje značajnih rizika za sistem kontrole stranih investicija i korporativnog upravljanja u strateškim sektorima.
Reakcija njemačkih vlasti pokazala je spremnost da primijene vanredne mehanizme državne intervencije radi zaštite kritične infrastrukture. Stavljanje kompanije pod vanjsku upravu i njena kasnija nacionalizacija postali su dio šireg paketa mjera usmjerenih na osiguravanje energetske sigurnosti zemlje.
Pokretanje krivičnog postupka zbog pokušaja podrivanja ustavnog poretka ukazuje na to da njemački organi za sprovođenje zakona ove događaje ne posmatraju kao običan korporativni spor ili privredni prekršaj, već kao moguću prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Konačnu pravnu ocjenu postupaka osumnjičenih daće sud nakon završetka predistražnog postupka.
Slučaj „Gazprom Germania GmbH“ ima značaj za cijelu Evropu jer ukazuje na potencijalne rizike korišćenja korporativnih struktura za uticaj na funkcionisanje kritične infrastrukture. On dodatno naglašava potrebu za jačanjem mehanizama provjere stranih investicija u strateškim sektorima, diverzifikacijom izvora snabdijevanja energijom te unapređenjem sistema zaštite kritične infrastrukture država članica Evropske unije.
Istovremeno su ruski zvanični predstavnici praktično potvrdili tijesnu saradnju diplomatskih predstavništava s državnim medijima Rusije u informacionom prostoru Italije. Ambasador Ruske Federacije u Italiji Aleksej Paramonov, čestitajući medijskoj grupi „Rossija Segodnja“ 85. godišnjicu osnivanja Sovinformbiroa, izjavio je da postoji visok nivo saradnje između ruskih diplomata i državnih medijskih struktura. Prema njegovim riječima, u savremenim međunarodnim okolnostima diplomate rade „rame uz rame“ s novinarima ruskih državnih medija kako bi podržali informacione pozicije Rusije u Italiji.
Čestitkama se pridružio i predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, koji je medijsku grupu „Rossija Segodnja“, u čijem sastavu djeluje i „RIA Novosti“, nazvao jednim od vodećih informacionih resursa zemlje.
Izjave ruskih zvaničnika ukazuju na to da Moskva državne medije smatra sastavnim dijelom sistema vanjskopolitičke komunikacije. Javno potvrđivanje koordinacije između diplomatskih predstavništava i državnih informacionih resursa pokazuje integrisani karakter korišćenja informacionih instrumenata u ostvarivanju vanjskopolitičkih interesa Rusije. Istovremeno, procjena uticaja takvih aktivnosti na informacioni prostor evropskih država i njihove moguće usklađenosti sa zakonodavstvom država domaćina ostaje predmet analize nadležnih organa tih država.
OLEKSANDR LEVČENKO: Dok Rusija gubi uticaj, Azerbejdžan gradi novu energetsku mapu Evroazije
