Politički zastoj na Kosovu mogao bi imati direktne finansijske posljedice. Zemlja rizikuje da izgubi značajan dio od 165,9 miliona eura koje je Evropska unija predvidjela za reformske korake do kraja 2026. godine, ukoliko institucije nastave funkcionirati u blokadi.
Evropska unija je sredstva iz svog Plana rasta za Zapadni Balkan vezala za provođenje konkretnih reformi. Zbog toga politička kriza u Prištini više nije samo pitanje unutrašnjih odnosa između stranaka, već bi mogla direktno utjecati i na novac koji Kosovo može povući iz evropskih fondova.
Evropska komisija upozorava da daljnje odgađanje konstituiranja institucija nakon prijevremenih parlamentarnih izbora održanih u junu može usporiti provođenje reformi i ugroziti pristup dijelu evropskog finansiranja.
Glasnogovornik Evropske komisije Guillaume Mercier poručio je da kosovske institucije moraju biti formirane bez novih odgađanja i u skladu s ustavnim procedurama.
„Kašnjenja u formiranju institucija rizikuju da uspore važne reforme i mogu utjecati na sposobnost Kosova da u potpunosti iskoristi mogućnosti koje nudi Evropska unija, uključujući i one u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan“, rekao je Mercier.
Rok istječe krajem godine
Priština do decembra mora realizirati ukupno 27 reformskih koraka kako bi zadržala mogućnost korištenja 165,9 miliona eura predviđenih u narednoj fazi.
Evropski zvaničnici upozoravaju da politička nestabilnost već utiče na dinamiku reformi.
Jedan od evropskih zvaničnika, koji je za Radio Slobodna Evropa govorio pod uvjetom anonimnosti, ocijenio je da je politička situacija usporila provođenje niza ključnih reformi i dovela u pitanje dio finansiranja predviđenog kroz evropski Instrument za reforme i rast.
Problem je tim veći što je Kosovo već kasnilo s izvještavanjem o provedenim reformama.
Iako je među prvim državama regiona 2024. godine dostavilo Evropskoj komisiji svoju Reformsku agendu, Kosovo je na izvještaj o njenom provođenju čekalo duže od ostalih korisnika.
Prvi zahtjev za isplatu sredstava Priština je podnijela 15. jula 2026. godine, praktično pred sam istek roka. U njemu su obuhvaćeni reformski koraci koji su prvobitno trebali biti realizirani tokom 2024, 2025. i prve polovine 2026. godine.
Evropski izvori upozoravaju da će za očuvanje raspoloživog novca biti neophodni funkcionalne institucije i politički dogovor koji će omogućiti kontinuirano provođenje reformske agende.
Skupština još nije konstituirana
Politička blokada posebno se ogleda u činjenici da kosovska Skupština, više od dva mjeseca nakon izbora održanih 7. juna, još nije u potpunosti konstituirana.
Konstitutivna sjednica počela je 6. augusta, ali je potom dva puta odgađana na zahtjev lidera pobjedničkog Pokreta Samoopredjeljenje Albina Kurtija.
Kurti je tražio dodatno vrijeme za razgovore s drugim političkim strankama, prvenstveno zbog pokušaja da se postigne širi dogovor o funkcioniranju institucija, uključujući i izbor budućeg predsjednika.
Upravo je nemogućnost postizanja političkog dogovora oko predsjedničkog pitanja ranije ove godine bila jedan od razloga za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.
Evropska komisija sada insistira na brzom dogovoru političkih stranaka.
Mercier je poručio da je posebno važno što prije postići dogovor o kandidatu za predsjednika koji bi mogao dobiti dovoljno široku političku podršku.
„Samo efikasan međustranački dijalog i zajednički osjećaj odgovornosti omogućiće Kosovu da ostvaruje zajedničke ciljeve i provede reforme koje njegovi građani očekuju“, rekao je.
Kosovo je, inače, u samo 18 mjeseci prošlo kroz tri izborna ciklusa – dva puta su održani parlamentarni izbori, dok su lokalni izbori održani u dva kruga.
Novac nije zagarantiran
Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan vrijedan je ukupno šest milijardi eura i odnosi se na period od 2024. do 2027. godine. Sredstva se dodjeljuju u zavisnosti od napretka država u provođenju reformi.
Kosovu je iz ovog paketa namijenjeno ukupno 882,6 miliona eura, što ga, kada se iznos posmatra po broju stanovnika, čini najvećim korisnikom među zemljama regiona.
Međutim, dosadašnja korist Prištine od ovog programa bila je ograničena.
Zbog političkih blokada Kosovo ranije nije uspijevalo ispuniti sve uslove za korištenje sredstava, a relevantni sporazumi za realizaciju evropskog paketa nisu bili ratificirani.
Situacija se promijenila u februaru ove godine, kada je kosovska Skupština ratificirala sporazume potrebne za korištenje novca iz Plana rasta.
Do sada je Priština dobila samo 61,8 miliona eura pretfinansiranja, odnosno oko sedam posto ukupno predviđenog iznosa.
Za povlačenje preostalih sredstava Kosovo mora dokazati da je realiziralo reformske korake iz svoje Reformske agende.
Evropska komisija odluku o isplati donosi dva puta godišnje, nakon procjene da li su konkretne obaveze i ciljevi ispunjeni.
Kraj 2026. ključan za Kosovo
Poseban problem predstavljaju reforme čiji su rokovi već prošli.
Brisel je za zakašnjele reforme predvidio svojevrsni „period tolerancije“. Za obaveze koje su trebale biti ispunjene tokom 2024. godine ostavljen je dodatni rok od 24 mjeseca, dok je za one iz 2025. godine predviđeno još 12 mjeseci.
To znači da za reformske korake iz decembra 2024. i decembra 2025. krajnji rok istječe krajem 2026. godine.
Nakon toga rizik nije samo odgađanje isplate. Evropska komisija može zadržati sredstva vezana za reforme koje nisu provedene, a novac potom može biti preusmjeren državama koje budu uspješnije u realizaciji svojih obaveza.
Zbog toga će politička stabilnost i sposobnost Prištine da ponovo uspostavi funkcionalne institucije u narednim mjesecima imati direktnu finansijsku posljedicu.
Kosovo bi, paradoksalno, moglo ostati bez značajnog dijela evropskog novca upravo u trenutku kada mu je, prema kriteriju sredstava po stanovniku, namijenjen najveći iznos u cijelom regionu.
