Ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je da bi Moskva mogla zaplijeniti brodove evropskih država kao odgovor na nove poteze Evropske unije protiv ruskih plovila i tereta. Upozorenje dolazi nakon što je EU omogućio članicama da prodaju naftu i drugu robu zaplijenjenu s brodova povezanih s takozvanom ruskom „flotom iz sjene“.
Riječ je o brodovima kojima se, prema evropskim vlastima, zaobilaze sankcije uvedene Rusiji, posebno ograničenja povezana s izvozom nafte. Nekoliko takvih plovila već je presretnuto, a njihove pošiljke našle su se pod kontrolom evropskih država.
Moskva je odluku Brisela dočekala oštrom reakcijom. Putin je poteze evropskih zemalja opisao kao „piratstvo i razbojništvo“ i najavio recipročne mjere.
„Bit ćemo prisiljeni odgovoriti istom mjerom“, rekao je Putin tokom obilaska ruskih pomorskih vježbi na Dalekom istoku.
Ruski predsjednik nije precizirao koje bi konkretne mjere Moskva mogla poduzeti, ali je poručio da će Rusija djelovati „gdje god to smatramo potrebnim i prikladnim – bilo gdje“.
Putin prijetnju iznio tokom pomorskih vježbi
Putin je izjavu dao na ruskoj raketnoj krstarici Varjag u blizini otoka Sahalina, gdje ruske pomorske snage održavaju vojne vježbe.
Njegove prijetnje poklopile su se s novim potezima evropskih država prema ruskim brodovima. Sudski dokumenti iz Švedske u međuvremenu pokazuju da bi Stockholm trebao predati Ukrajini zaplijenjeni ruski brod za koji postoji sumnja da je prevozio žito iz okupiranih dijelova Ukrajine.
Slučaj dodatno pokazuje kako se sankcijski rat između Rusije i Zapada sve više prelijeva na pomorski saobraćaj, trgovinu i kontrolu tereta.
Vojne tenzije rastu i na Dalekom istoku
Putinove izjave dolaze u trenutku pojačanih vojnih aktivnosti u azijsko-pacifičkoj regiji.
Ruske pomorske vježbe održavaju se samo sedmicu prije početka zajedničkih vojnih manevara Sjedinjenih Američkih Država i Južne Koreje. Vježbe će uključivati scenarije odbrane od moguće sjevernokorejske invazije.
Istovremeno, Ukrajina i Južna Koreja upozoravaju na sve intenzivniju vojnu saradnju Moskve i Pjongjanga.
Tako se uz sukob oko ruskog „sjenovitog“ naftnog transporta i evropskih sankcija otvara i šira sigurnosna dimenzija: Moskva istovremeno zaoštrava retoriku prema Evropi, dok se njena vojna saradnja sa Sjevernom Korejom sve više posmatra u kontekstu rastućih napetosti na Dalekom istoku.
