Evropska unija očekuje od Srbije da, kao zemlja kandidat za članstvo, svoju energetsku i vanjsku politiku usklađuje s politikom EU, uključujući plan postepenog ukidanja uvoza ruskog gasa i nafte.
To je za RSE potvrdio portparol Evropske komisije Guillaume Mercier, podsjetivši da Brisel namjerava do kraja 2027. godine postepeno i efikasno okončati zavisnost od ruskih fosilnih goriva.
„Kao zemlja kandidat, od Srbije se očekuje da svoje politike uskladi sa ciljevima EU, uključujući energetsku i vanjsku politiku, i da bude pouzdan partner koji slijedi isti strateški pravac“, rekao je Mercier.
Poseban problem za Beograd predstavlja činjenica da je Srbija i dalje snažno oslonjena na ruski gas. Više od 80 posto svojih potreba za ovim energentom Srbija podmiruje iz Rusije, dok novi dugoročni ugovor s Moskvom nije zaključen nakon isteka prethodnog trogodišnjeg aranžmana u ljeto 2025. godine.
Umjesto dugoročnog sporazuma, isporuke se od tada produžavaju kratkoročnim aneksima. Posljednji takav aranžman, dogovoren u junu, ističe 30. septembra.
Nakon telefonskog razgovora s Vladimirom Putinom 26. septembra, Aleksandar Vučić izrazio je uvjerenje da će postojeći aranžman biti produžen.
Evropska komisija potvrdila je da je upoznata s razgovorom dvojice predsjednika, ali je istovremeno ponovila da odnosi Srbije s Rusijom ne mogu biti vođeni kao da se ništa nije promijenilo nakon ruske invazije na Ukrajinu.
„Naš stav je oduvijek bio potpuno jasan prema našim partnerima, uključujući zemlje kandidate poput Srbije: odnosi s Rusijom ne mogu se odvijati kao da je sve po starom s Putinovim režimom, i to u sjeni ničim izazvanog i neopravdanog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine“, kazao je Mercier.
EU traži veće usklađivanje
Brisel istovremeno pokušava smanjiti energetsku zavisnost zemalja Zapadnog Balkana od pojedinačnih dobavljača. Mercier je naveo da EU povećava podršku regionalnim državama kako bi diverzificirale pravce snabdijevanja, povezale energetske mreže i dobile pristup različitim izvorima energije.
Rat u Ukrajini, prema njegovim riječima, pokazao je koliko zavisnost od jednog izvora može predstavljati problem za evropske države, uključujući Srbiju.
Energetsko pitanje, međutim, samo je dio šireg problema odnosa Beograda i Brisela.
Evropska komisija godinama upozorava i na nedovoljnu usklađenost Srbije sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Srbija nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, a njena usklađenost sa sankcionom politikom EU ostaje znatno niža nego kod većine drugih kandidata sa Zapadnog Balkana.
Mercier je zato pozvao Beograd da intenzivira napore na usklađivanju sa politikom EU, uključujući i pitanje sankcija prema Rusiji.
„Želimo da možemo računati na Srbiju kao na pouzdanog partnera“, poručio je portparol Evropske komisije.
Pregovori Srbije i EU o članstvu već su duže vrijeme usporeni, a pitanje odnosa prema Rusiji ostaje jedno od ključnih neslaganja između Beograda i Brisela.
Vučićev razgovor s Putinom održan je neposredno prije njegove ostavke na mjesto predsjednika Srbije. Vučić je 27. septembra podnio ostavku kako bi kao nosilac liste SNS-a učestvovao u pripremama za prijevremene parlamentarne izbore zakazane za 25. oktobar.
VUČIĆ NAKON RAZGOVORA SA PUTINOM: Ruski gas ostaje ključan za Srbiju
