Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovo je otvorio pitanje položaja Srba u regionu, tvrdeći da je Zapad „podijelio srpski narod“ i da su Srbi nakon toga ostali u različitim državama i entitetima.
Putin je tu poruku iznio na forumu kluba „Valdaj“ u Moskvi, uoči vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji i Općih izbora u Bosni i Hercegovini.
Govoreći o odnosima Rusije i Srbije, Putin je ocijenio da je srpski narod „podijeljen silom“, a kao jedan od primjera naveo je uređenje Bosne i Hercegovine uspostavljeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Takvo tumačenje istorije otvorilo je pitanje političke poruke koja stoji iza Putinovih ocjena, posebno zbog činjenice da se u Srbiji i entitetu Republika Srpska posljednjih godina koristi termin „srpski svijet“.
Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije smatra da Putin takvim porukama stvara osnovu za „ispravljanje“ navodne istorijske nepravde.
On Putinovo insistiranje na položaju Srba povezuje s idejom „srpskog svijeta“, koju vidi kao svojevrsno preoblikovanje koncepta „Velike Srbije“, ali i kao paralelu s ruskim konceptom „ruskog svijeta“.
Bassuener Putinove stavove također povezuje s načinom na koji ruski predsjednik obrazlaže politiku Moskve prema Ukrajini, ocjenjujući da se historijski događaji pritom predstavljaju kroz revizionističku interpretaciju.
Historija ne potvrđuje tezu o „podjeli“
Istoričar Hrvoje Klasić osporava Putinovu interpretaciju prema kojoj je srpski narod tek raspadom Jugoslavije nasilno „podijeljen“ između različitih država.
Klasić podsjeća da su Srbi kroz različite periode živjeli unutar različitih političkih i državnih zajednica – od Osmanskog carstva i Austro-Ugarske do Jugoslavije, u kojoj su bili raspoređeni u različitim republikama.
Prema njegovom tumačenju, zbog toga nije riječ o procesu koji je nastao raspadom Jugoslavije.
Posebno odbacuje ideju da je riječ o situaciji u kojoj su Srbi „zarobljeni“ na teritorijama koje su im naknadno oduzete.
Klasić smatra da je priča o „Velikoj Srbiji“ historijski neostvarena i da današnje insistiranje na toj ideji prvenstveno ima političku funkciju.
Od Vulina do „srpskog svijeta“
Termin „srpski svijet“ u savremeni politički diskurs Srbije uveo je Aleksandar Vulin, koji je posljednjih godina zastupao ideju političkog povezivanja Srba bez obzira na granice država u kojima žive.
Vulin je govorio i o Aleksandru Vučiću kao „predsjedniku svih Srba“, dok se Vučić nakon reakcija iz susjednih država distancirao od tvrdnje da je „srpski svijet“ njegova politika.
U zemljama regiona taj koncept uglavnom je doživljavan kao pokušaj revitalizacije ideja povezanih s „Velikom Srbijom“ iz perioda raspada Jugoslavije.
Putin i Vučić
Putin je na forumu „Valdaj“ istovremeno pohvalio dosadašnju politiku Aleksandra Vučića prema Rusiji i izrazio nadu da će Vučić u budućnosti obavljati funkciju premijera Srbije.
Vučić je 27. septembra podnio ostavku na mjesto predsjednika Srbije kako bi učestvovao u kampanji pred vanredne parlamentarne izbore zakazane za 25. oktobar.
Putin je bio posljednji strani državni zvaničnik s kojim je Vučić razgovarao prije ostavke. U telefonskom razgovoru razgovarali su, između ostalog, o bilateralnim odnosima, ratu u Ukrajini i nastavku isporuka ruskog gasa Srbiji.
Zvanični Beograd se zasad nije javno izjasnio o Putinovim ocjenama o „podijeljenom“ srpskom narodu. Na upite RSE-a nisu odgovorili ni predstavnici vlasti u Srbiji niti ministarstva vanjskih poslova Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova.
„Podmetanje vatre“ na Balkanu
Lulzim Peci, direktor prištinskog Instituta za istraživanje i razvoj politika (KIPRED), Putinove poruke vidi kao pokušaj dodatnog podizanja tenzija na Balkanu.
Prema njegovom tumačenju, takva retorika odgovara nacionalističkim političkim snagama i akterima koji se protive evropskim i euroatlantskim integracijama regiona.
Klasić Putinove izjave također vidi prvenstveno kroz prizmu sukoba Moskve sa Zapadom. Prema njegovom mišljenju, predstavljanje Zapada kao historijskog neprijatelja ima funkciju političke mobilizacije, prije svega unutar same Rusije, ali i među dijelom biračkog tijela u Srbiji.
Moskva istovremeno zadržava snažan uticaj kroz energetsku i političku saradnju sa Srbijom. Beograd nije uveo sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, dok se u pitanjima poput Kosova i Srebrenice oslanja i na podršku Moskve u međunarodnim institucijama.
Putinova poruka o „podijeljenom srpskom narodu“ tako dolazi u trenutku kada se ponovo otvara pitanje odnosa Srbije prema Rusiji, Zapadu i susjednim državama – ali i budućeg pravca politike Beograda nakon izbora.
THE ECONOMIST: I Srbija jedan od Putinovih korisnih idiota u Evropi
