Bosna i Hercegovina u nedjelju glasa na izborima koje obilježavaju duboke etničke i političke podjele, ali i sve izraženije nezadovoljstvo građana životnim standardom, odlaskom mladih i dugogodišnjom političkom krizom, izvještava Associated Press (AP).
Na izborima učestvuje oko 3,4 miliona birača koji biraju članove Predsjedništva BiH, zastupnike u državnom parlamentu i predstavnike na različitim nivoima vlasti. Prema izvještaju AP-a, izborni proces odvija se u zemlji čiji je složeni politički sistem oblikovan mirovnim sporazumom iz 1995. godine, kojim je nakon rata uspostavljena podjela vlasti između tri konstitutivna naroda.
Ovogodišnje izbore dodatno obilježava uvođenje novih tehnologija. Birači se prvi put elektronski identificiraju, a glasački listići se skeniraju, što bi trebalo smanjiti mogućnost izbornih manipulacija. AP, međutim, navodi da je na pojedinim biračkim mjestima početak glasanja kasnio zbog problema s novom digitalnom opremom.
Dodik i dalje dominira političkom scenom
Iako nije kandidat i zabranjeno mu je obavljanje javne funkcije nakon presude zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, Milorad Dodik ostao je jedna od centralnih figura izborne kampanje.
AP ga opisuje kao izrazito proruski orijentiranog političara koji je posljednjih godina snažno zagovarao veći stepen autonomije Republike Srpske, pa i njeno odvajanje od ostatka Bosne i Hercegovine.
Njegov utjecaj, prema AP-u, ostao je snažan uprkos zabrani obavljanja funkcija. Agencija citira analitičara Dragana Bursaća, koji ocjenjuje da Dodik i dalje „komanduje“ političkom scenom i da je prisutan u medijima širom zemlje.
U Republici Srpskoj očekuje se pobjeda Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke čiji je Dodik lider. On se neposredno prije izbora vratio iz Moskve, gdje se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Na predizbornom skupu SNSD-a u Banjoj Luci Dodik je poručio da je Bosna i Hercegovina „mrtva“ i da je riječ o zemlji koja, prema njegovom mišljenju, nema smisla. Skupu je prisustvovao i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov.
Ratne podjele i dalje određuju politiku
AP podsjeća da je Bosna i Hercegovina nakon rata ostala duboko podijeljena između političkih stranaka koje uglavnom djeluju unutar etničkih blokova. Takav politički sistem, navodi agencija, i dalje otežava provođenje reformi i približavanje Evropskoj uniji.
Posebnu zabrinutost izazivaju političke poruke iz Republike Srpske o mogućem odvajanju tog entiteta od BiH. Zapadne zemlje već godinama upozoravaju da bi takve politike mogle ponovo otvoriti pitanje stabilnosti zemlje.
Ratne traume dodatno su obnovljene nakon smrti Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske koji je u Haagu osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih ratnih zločina. AP navodi da je njegovo veličanje među dijelom bosanskih Srba izazvalo oštre reakcije bošnjačkih političara i kritike iz Evropske unije.
Agencija podsjeća da je tokom rata, koji je počeo 1992. godine, poginulo više od 100.000 ljudi, dok su milioni bili prisiljeni napustiti svoje domove.
Građani umorni od nacionalizma
Iza političkih sukoba, međutim, ostaju svakodnevni problemi koji sve više opterećuju stanovništvo.
AP navodi da mnogi razočarani građani smatraju da političke elite koriste nacionalizam kako bi skrenule pažnju sa pitanja poput niskog životnog standarda, ekonomskih problema i masovnog odlaska mladih.
Bosna i Hercegovina, koja je formalno na putu prema članstvu u Evropskoj uniji, i dalje sporo napreduje u reformama. AP zaključuje da se zemlja, decenijama nakon rata, suočava s istim temeljnim problemom: političke podjele i dalje potiskuju pitanja koja direktno određuju kvalitet života njenih građana.
KOVAČEVIĆ: Građani danas biraju između dva suprotstavljena pravca
