Crna Gora mogla bi završiti pristupne pregovore s Evropskom unijom do kraja 2026. godine, dok Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo stagniraju u oblastima koje određuju tempo evropskih integracija.
Takva ocjena sadržana je u nacrtu godišnjeg paketa proširenja Evropske komisije, dokumenta koji daje pregled reformskih rezultata zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.
Prema nacrtu u koji je uvid imao Radio Slobodna Evropa, napredak u regionu izrazito je neujednačen. Dok se Crna Gora približava završnici pregovaračkog procesa, u Srbiji, BiH i na Kosovu izostaju pomaci u temeljnim oblastima, među kojima su vladavina prava, funkcionisanje demokratskih institucija, reforma javne uprave i ekonomski kriteriji.
Ove oblasti imaju poseban značaj jer od njihovog ispunjavanja zavisi ukupna dinamika pristupanja EU. Procjene Evropske komisije služe kao osnova državama članicama za odlučivanje o narednim koracima, uključujući otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Crna Gora najbliža članstvu
Evropska komisija Crnu Goru izdvaja kao najuspješniju zemlju u aktuelnom procesu proširenja. Prema nacrtu, Podgorica je ispunila završna mjerila u svim pregovaračkim poglavljima, zbog čega bi pregovore mogla okončati do decembra 2026. godine.
Komisija ocjenjuje da crnogorski rezultati potvrđuju kako je proširenje EU i dalje ostvariv cilj. Posebno se ističu napredak u vladavini prava, ekonomskom upravljanju i reformi javne uprave, kao i ustavne promjene kojima je ojačana nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta, u skladu s preporukama EU i Venecijanske komisije.
Pozitivno se ocjenjuju i politika nulte tolerancije prema napadima na novinare te usklađivanje vizne politike s pravilima Evropske unije.
Dodatnu potvrdu napretka predstavljaju pripreme za izradu ugovora o pristupanju i prijedlog finansijskog paketa za Crnu Goru. U nacrtu se navodi da bi crnogorski ugovor mogao poslužiti kao model za buduća proširenja, uključujući primjenu pojačanih zaštitnih mehanizama.
Zbog očekivanog završetka pregovora, ovogodišnji izvještaj mogao bi biti posljednji redovni izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori. Nakon toga fokus bi se prebacio na praćenje ispunjavanja obaveza preuzetih tokom pregovora, sve do formalnog ulaska u Uniju. Crna Gora bi, nakon posljednje međuvladine konferencije, dobila i status aktivnog posmatrača u većini radnih grupa Vijeća EU.
Ipak, predviđeni rok ne znači da je članstvo već osigurano. Završetak pregovora i formalni ulazak u Uniju odvojene su faze, a napredak će morati biti potvrđen i kroz ispunjavanje preostalih obaveza.
Srbija: pritisci na pravosuđe i slaba usklađenost s EU
Ocjena Srbije znatno je nepovoljnija. Evropska komisija u nacrtu ne bilježi napredak u ključnim reformskim oblastima, uz posebnu zabrinutost zbog stanja vladavine prava, slobode izražavanja i pritisaka na institucije. Usklađenost Beograda sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i dalje je niska.
U oblasti pravosuđa Komisija se osvrće na nazadovanje izazvano izmjenama zakona poznatim kao „Mrdićevi zakoni“, kojima su, prema ocjeni iz nacrta, oslabljene pojedine garancije autonomije tužilaštva i nezavisnosti sudstva. Iako je taj korak naknadno ispravljen, dokument upozorava da je neprimjeren pritisak na institucije značajno porastao.
Srbija se, uz Bosnu i Hercegovinu, Gruziju i Tursku, svrstava među zemlje u kojima je i dalje izražen rizik od „zarobljene države“ – stanja u kojem politički ili drugi uski interesni krugovi stavljaju institucije pod svoju kontrolu.
Među rijetkim pozitivnim pomacima navodi se uključivanje Srbije u geografski obuhvat Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA). Pokrenute su i pripreme za sporazum o ocjenjivanju usaglašenosti industrijskih proizvoda.
Ovi pomaci, međutim, ne mijenjaju ukupnu ocjenu da Srbija stagnira upravo u oblastima koje su presudne za napredovanje prema članstvu.
Bosna i Hercegovina: politička blokada i nepovjerenje u pravosuđe
Za Bosnu i Hercegovinu Evropska komisija izdvaja političku fragmentaciju koja otežava funkcionisanje izvršne i zakonodavne vlasti. Takvo stanje usporava donošenje odluka i provođenje reformi potrebnih za napredak na evropskom putu.
Posebno se naglašava potreba za jačanjem nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa. Zakonodavne reforme i provjere integriteta pravosudnih institucija ocijenjene su kao važni koraci za vraćanje povjerenja javnosti u pravosudni sistem.
Komisija poziva BiH i da u potpunosti provede akcioni plan Radne grupe za finansijsku akciju (FATF). Istovremeno, pozitivno ocjenjuje nastavak potpunog usklađivanja zemlje s vanjskom politikom EU i usvajanje nove procjene prijetnji od teškog i organizovanog kriminala, pripremljene prema metodologiji Europola.
Takva kombinacija ocjena pokazuje da BiH ostvaruje pojedine pomake u sigurnosnoj i vanjskopolitičkoj saradnji, ali da politička fragmentacija i slabosti pravosudnog sistema ostaju ozbiljne prepreke.
Kosovo: sporne strukture i zastoj u normalizaciji odnosa sa Srbijom
Kosovo se, zajedno sa Srbijom i BiH, nalazi među zemljama koje nisu ostvarile napredak u temeljnim oblastima. Evropska komisija upozorava i na politički utjecaj te djelovanje interesnih grupa na sudove i tužilaštvo.
Jedna od ključnih neriješenih obaveza odnosi se na formiranje Zajednice općina sa srpskom većinom. Prema nacrtu, napretka u tom procesu nema, iako se od Kosova očekuje da provede obaveze preuzete u dijalogu sa Srbijom, uključujući Ohridski sporazum iz 2023. godine.
Komisija traži i da se status struktura i službi koje podržava Srbija riješi u skladu s dogovorima iz dijaloga i kosovskim zakonima. Naglašava se da se to ne bi trebalo provoditi nekoordiniranim mjerama, nego uz strukturirane konsultacije s predstavnicima kosovskih Srba.
Kao pozitivan pomak navodi se da je potpuna usklađenost Kosova sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU prvi put predstavljena u posebnom poglavlju izvještaja.
Evropski put Srbije i Kosova ostaje vezan za normalizaciju odnosa
Evropska komisija ponavlja da će napredovanje Srbije i Kosova prema članstvu zavisiti i od konkretnih rezultata u normalizaciji njihovih odnosa. Provođenje Sporazuma o putu ka normalizaciji i pratećeg aneksa i dalje se ocjenjuje kao nedovoljno.
U nacrtu se upozorava da normalizacija nije samo formalni uslov za evropske integracije nego i preduslov za sigurnost, stabilnost i ekonomski razvoj obje strane, kao i šireg regiona. Izostanak napretka, navodi Komisija, nosi političke i ekonomske posljedice te može dovesti do toga da obje strane zaostanu u trenutku kada je proces proširenja ponovo dobio zamah.
Time se potvrđuje da se evropski put Beograda i Prištine ne može posmatrati odvojeno od neriješenih političkih pitanja i obaveza preuzetih u dijalogu.
Plan rasta: novac postoji, ali reforme moraju ubrzati
Nacrt izvještaja ukazuje i na spor tempo provođenja Plana rasta za Zapadni Balkan. Do septembra 2026. isplaćeno je 193,3 miliona eura bespovratnih sredstava, od ukupno predviđenih 1,6 milijardi eura, za 90 ispunjenih reformskih koraka.
Evropska komisija smatra da provođenje plana mora biti ubrzano. U toku je i rad na ukidanju troškova rominga između zemalja Zapadnog Balkana.
U dijelu posvećenom pomirenju Komisija upozorava da su historijski revizionizam, negiranje ili veličanje ratnih zločina te zapaljiva retorika nespojivi s vrijednostima na kojima se temelji proces pristupanja Evropskoj uniji.
Ukupna slika iz nacrta pokazuje da proširenje ostaje otvorena mogućnost, ali da zemlje regiona ne napreduju istim tempom. Crna Gora približava se završnici pregovora, dok Srbija, BiH i Kosovo ostaju opterećeni problemima u vladavini prava, funkcionisanju institucija i političkim odnosima. Za te zemlje ključni izazov nije samo usvajanje novih propisa nego dokazivanje da institucije mogu djelovati nezavisno, odgovorno i u skladu s evropskim standardima.
BIH JEDINA BEZ REFORMSKE AGENDE, ostaje i bez sredstava iz Plana rasta EU
