Washington istovremeno priprema mogućnost nastavka velikih vojnih operacija i pokušava postići dogovor s Teheranom. Zapovjednik američkih snaga na Bliskom istoku Brad Cooper predsjedniku Donaldu Trumpu predstavio je vojne opcije, dok Katar i drugi regionalni posrednici nastoje spriječiti novu eskalaciju nakon američkih izbora 3. novembra.
Američka administracija razmatra mogućnost novih napada na Iran, ali konačna odluka još nije donesena. Prema izvještajima Wall Street Journala i Axiosa, admiral Brad Cooper, komandant Središnjeg zapovjedništva američkih oružanih snaga (CENTCOM), sastao se u Bijeloj kući s Trumpom kako bi razgovarali o dosadašnjim rezultatima vojnog pritiska na Teheran i mogućim narednim koracima.
Susret je održan u trenutku kada Washington procjenjuje učinak pomorske blokade Irana, pokušava osigurati prolazak naftnih tankera kroz Hormuški tjesnac i razmatra nastavak širih borbenih operacija nakon izbora za američki Kongres 3. novembra.
Prema informacijama koje je objavio Axios, Trump je od Coopera lično zatražio procjenu učinkovitosti blokade. Razgovaralo se i o operacijama kojima američke snage omogućavaju transport nafte iz regije prema svjetskim tržištima, kao i o rezultatima ekonomskog pritiska na Iran, koji se provodi u saradnji s Ministarstvom finansija.
Sastanku su prisustvovali i ministar odbrane Pete Hegseth, ministar finansija Scott Bessent, načelnik Združenog štaba Dan Caine, potpredsjednik JD Vance, ministar energetike Chris Wright, specijalni izaslanik Steve Witkoff i šefica osoblja Bijele kuće Susie Wiles. Bijela kuća i CENTCOM nisu željeli komentarisati razgovore.
Wall Street Journal ocjenjuje da je Cooperov neposredni dolazak u Bijelu kuću neuobičajen, budući da regionalni vojni komandanti rijetko direktno predstavljaju predsjedniku operativne mogućnosti. Susret pokazuje da Trump razmatra konkretne vojne opcije, ali sam po sebi ne znači da je odluka o novim napadima već donesena.
Vojne pripreme i diplomatija na dva kolosijeka
Američka administracija paralelno razvija dva pristupa: pokušava postići sporazum s Iranom, ali istovremeno održava spremnost za nastavak velikih vojnih operacija.
Takva strategija nije nova. Trumpova administracija i ranije je kombinovala diplomatske poruke s vojnim pritiskom, uključujući napade na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine i kasnije širenje američko-izraelskih vojnih operacija.
Prema ranijim izvještajima Axiosa, američki i izraelski zvaničnici razmatraju novu opsežnu kampanju protiv iranskih vojnih i nuklearnih ciljeva u slučaju neuspjeha pregovora. Izraelski načelnik Generalštaba Eyal Zamir početkom sedmice razgovarao je s Cooperom o mogućim operacijama, navode izvori upoznati s američko-izraelskim pripremama.
Washington je, prema izvještajima, upozorio i nekoliko arapskih država Perzijskog zaljeva da se pripreme za mogućnost novih američkih udara i eventualnu iransku odmazdu.
Ipak, zasad nema potvrde da je Trump odobrio nastavak velikih napada niti da je određen datum njihove eventualne realizacije. Vojne pripreme i diplomatski kontakti odvijaju se istovremeno, a njihov ishod mogao bi odrediti daljnji razvoj sukoba.
Katar pokušava otvoriti prostor za sporazum
Dok američki vojni vrh razmatra naredne poteze, regionalni posrednici predvođeni Katarom pokušavaju spriječiti novu eskalaciju.
Izvor upoznat s pregovorima rekao je za Axios da se posredovanje nalazi u izuzetno osjetljivoj fazi. Prema navodima tog medija, katarski posrednici nedavno su iranskom zvaničniku Mohsenu Rezaeiju, sekretaru Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, prenijeli pismo američkog potpredsjednika JD Vancea.
U pismu je predloženo ponovno pokretanje pregovora, uz naglasak da oni moraju obuhvatiti iranski nuklearni program. Trump je javno tvrdio da se Vanceovo obraćanje odnosilo na mogućnost pružanja pomoći Iranu u nabavci lijekova.
Axios je također objavio da su Trump i Vance razgovarali o slanju humanitarne pomoći Iranu, uključujući hranu i lijekove. Takav potez razmatran je kao mogući gest dobre volje kojim bi se stvorili povoljniji uslovi za nastavak diplomatskih razgovora.
Ova inicijativa pokazuje da Washington, uprkos vojnom pritisku, još traži način da otvori prostor za sporazum. Međutim, humanitarna pomoć sama po sebi ne rješava ključna pitanja koja su dovela do zastoja u pregovorima.
Američki izaslanik govori o mogućem dogovoru
Optimističniju procjenu diplomatskih izgleda iznio je američki ambasador u Turskoj Tom Barrack. On je za CNN izjavio da su Washington i Teheran blizu dogovora o smanjenju napetosti.
Barrack, međutim, nije najavio skori sveobuhvatni sporazum. Prema njegovim riječima, prvi cilj mogao bi biti privremeni dogovor kojim bi se zaustavila daljnja eskalacija i omogućilo regiji da pronađe održiv put prema stabilizaciji.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada američka administracija istovremeno šalje signale o mogućim novim napadima i podržava posredničke napore za obnovu pregovora.
Razlika između javnog optimizma i intenzivnih vojnih priprema pokazuje koliko je diplomatski proces neizvjestan. Mogućnost dogovora postoji, ali zasad nije jasno može li se postići kompromis o najspornijim pitanjima.
Teheran traži ukidanje blokade i pristup zamrznutoj imovini
Iran je ponovio da prije nastavka razgovora o nuklearnom programu očekuje konkretne ustupke Sjedinjenih Država. Među zahtjevima su ukidanje američke pomorske blokade, oslobađanje zamrznute iranske imovine i ponovno omogućavanje izvoza iranske nafte.
Washington, s druge strane, insistira da svaki dogovor mora obuhvatiti iranski nuklearni program. Upravo taj zahtjev ostaje jedna od glavnih prepreka postizanju sporazuma.
Pomorska blokada tako ima dvostruku ulogu: predstavlja sredstvo ekonomskog pritiska na Teheran, ali je istovremeno i jedna od glavnih prepreka koju Iran postavlja kao uslov za nastavak pregovora. Pitanje prolaska tankera kroz Hormuški tjesnac dodatno povezuje vojnu strategiju s globalnim energetskim tržištem.
Trump se sada suočava s izborom između nastavka pritiska, koji nosi rizik nove eskalacije, i diplomatskog kompromisa koji bi zahtijevao ustupke obje strane. Sastanak s Cooperom potvrđuje da vojna opcija ostaje na stolu, ali diplomatski kanali nisu zatvoreni.
Hoće li posrednici uspjeti približiti Washington i Teheran prije američkih izbora 3. novembra, ostaje neizvjesno. Za sada je jasno da američka administracija priprema mogućnost nastavka rata, istovremeno pokušavajući pronaći izlaz iz sukoba pregovorima.
RAT S IRANOM SVE SKUPLJE KOŠTA AMERIKANCE: Gorivo, krediti i avionske karte ruše povjerenje u Trumpa
