Kosovska vlast i opozicija ponovo otvaraju pitanje zakonskog okvira Specijalizovanih vijeća i Kancelarije specijalizovanog tužioca u Hagu, nakon što je prethodni pokušaj izmjena izazvao oštro protivljenje međunarodnih partnera i doveo do političkog zastoja u Prištini.
Premijer Albin Kurti i Demokratska partija Kosova (DPK) dogovorili su 19. novembra pokretanje nove zakonodavne inicijative, nakon što je glasanje o ranije predloženim izmjenama odgođeno drugi put u nekoliko dana. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani ranije je vratila usvojene izmjene Skupštini na ponovno razmatranje, na zahtjev samog predlagača – DPK-a.
Prvobitni prijedlog predviđao je značajno sužavanje nadležnosti suda, ograničavanje kazni i mogućnost da osuđenici izdržavaju zatvorske kazne na Kosovu. Usvojen je u oktobru, svega nekoliko sedmica nakon što su četvorica bivših komandanata Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) prvostepenom presudom proglašena krivim za ratne zločine.
Međunarodni partneri Kosova upozorili su da bi takve izmjene bile u suprotnosti s preuzetim međunarodnim obavezama i mogle ugroziti rad suda. Evropska unija posebno je naglasila da Priština ne može jednostrano mijenjati pravni okvir institucije čiji je mandat uspostavljen uz međunarodne garancije.
Nakon sastanka s vršiteljicom dužnosti predsjednice DPK-a Vlorom Čitaku, Kurti je poručio da nije dovoljno imati dobre namjere, nego da je neophodno usvojiti zakon koji neće biti poništen i koji će imati stvarne pravne posljedice. Čitaku je potvrdila da su postigli dogovor o novom postupku i najavila da će naredne sedmice biti pokrenuta zakonodavna inicijativa, uz konkretne prijedloge stranke i pravnih stručnjaka.
Kurti je zatražio da novi tekst bude usklađen s Ustavom i zakonima Kosova, uz obrazloženje da cilj mora biti podrška pravdi. Međutim, politički dogovor ne uklanja osnovni problem: Priština i dalje pokušava pronaći način da politički intervenira u rad suda koji je sama uspostavila uz međunarodnu podršku.
Politički pritisak na pravosuđe
Dosadašnji pokušaj izmjena izazvao je kritike zbog načina na koji su vlast i opozicija pristupile jednom od najosjetljivijih pitanja kosovske politike. Politolog Dritëro Arifi ocijenio je da nova inicijativa predstavlja pokušaj prikrivanja političkog neuspjeha i neodgovornosti, dok je Ehat Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu upozorio da su Pokret Samoopredjeljenje i rukovodstvo DPK-a odlučili politički kalkulirati s pitanjem koje zahtijeva ozbiljan i odgovoran pristup.
Kritike se odnose i na činjenicu da su izmjene pokrenute neposredno nakon prvostepene presude bivšim liderima OVK. Takav redoslijed događaja dodatno je pojačao sumnje da zakonodavna inicijativa nije prvenstveno motivirana reformom pravosuđa, nego političkim nezadovoljstvom ishodom sudskog postupka.
Šta su predviđale sporne izmjene?
Prijedlog koji je izazvao međunarodne reakcije imao je nekoliko ključnih elemenata. Nadležnost Specijalizovanih vijeća bila bi sužena uglavnom na optužbe za trgovinu ljudskim organima, ubistva, mučenje i okrutno postupanje. Vremenska nadležnost suda ograničila bi se na period od 1. jula 1999. do 31. decembra 2000. godine, a teritorijalna isključivo na Kosovo.
Predloženo je i ograničavanje maksimalne zatvorske kazne na 15 godina, mogućnost izdržavanja kazne na Kosovu te uključivanje osuđenika u sistem predsjedničkog pomilovanja. Predmeti koji bi izlazili izvan tako definisane nadležnosti bili bi prepušteni kosovskom pravosuđu, zajedno s dokazima i sudskim spisima.
Postupci koji su već u toku nastavili bi se pred Apelacionim vijećem u Hagu. Predložene izmjene nisu predviđale automatsko poništavanje postojećih presuda niti oslobađanje osuđenih.
Problem za Prištinu nije samo politički nego i pravni. Razmjenom pisama iz aprila 2014. godine, između tadašnje predsjednice Atifete Jahjage i visoke predstavnice Evropske unije Catherine Ashton, Kosovo se obavezalo da će se konsultirati s EU-om o svim izmjenama koje utiču na mandat ili postupke Specijalizovanih vijeća. Također se obavezalo osigurati nastavak rada suda i tužilaštva do okončanja relevantnih istraga i sudskih postupaka.
Te obaveze povezane su i s članom 162 Ustava Kosova, kojim je uspostavljen ustavni osnov za rad Specijalizovanih vijeća. Njihova nadležnost ne može se jednostavno mijenjati političkom odlukom bez posljedica po međunarodne obaveze zemlje.
Nova inicijativa, stari politički problem
Čitaku je najavila da će se novi prijedlog oslanjati na tekst koji je Skupština već razmatrala, ali uz izmjene koje bi ga učinile pravno održivijim. Nije, međutim, precizirala koje će odredbe biti promijenjene. Priznala je i da je DPK zaslužila kritike zbog načina na koji je pokrenula cijeli proces.
Kurti je, s druge strane, najavio da će vladina radna grupa za državnu strategiju u žalbenom postupku pred sudom u Hagu naredne sedmice predstaviti prvi nacrt dokumenta kojim bi se trebala osigurati podrška četvorici bivših komandanata OVK u žalbenom postupku.
Hašim Tači, Kadri Veseli, Jakup Krasniqi i Rexhep Selimi proglašeni su 16. septembra krivim za ratne zločine počinjene tokom rata na Kosovu 1998. i 1999. godine. Tači i Krasniqi osuđeni su na po 25 godina zatvora, Veseli na 18, a Selimi na 13 godina. Sva četvorica odbacuju optužbe i najavili su žalbe.
Nova zakonodavna inicijativa tako dolazi u trenutku kada se politički pritisak na Specijalizovana vijeća pojačava, a kosovske institucije pokušavaju istovremeno osporiti posljedice presude i izbjeći otvoreni sukob s međunarodnim partnerima.
Ključno pitanje nije samo kakav će biti novi tekst zakona nego i hoće li kosovska politička elita prihvatiti nezavisnost pravosuđa onda kada njegove odluke ne odgovaraju njenim političkim očekivanjima. Sud je uspostavljen uz podršku Kosova i međunarodne zajednice. Pokušaji da se njegov mandat naknadno prilagođava političkim potrebama ozbiljno narušavaju povjerenje u institucije i vladavinu prava.
KOSOVO SE VRAĆA LOBIRANJU U WASHINGTONU: Za godinu dana izdvojit će 600.000 dolara



