10.9 C
Mostar

USTAVNI SUD BIH SRUŠIO ZABRANU SIMBOLA ARMIJE RBIH: Dodik prijeti neposlušnošću, Cvijanović osporava ustavni poredak

Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio je pokušaj vlasti Republike Srpske da simbole Armije Republike BiH kriminalizira i praktično izbriše iz javnog prostora. Odluka od 20. novembra nije samo pravna prepreka jednoj spornoj odredbi Krivičnog zakonika RS, nego i jasna poruka da entitetske institucije ne mogu proizvoljno određivati šta će biti priznato kao dio ustavnog i državnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

Sud je neustavnim proglasio član zakona kojim je javno isticanje, nošenje, prikazivanje i promovisanje zastava, grbova i drugih simbola Armije RBiH uvedeno kao krivično djelo. Za takve postupke bile su predviđene kazne do tri i po godine zatvora.

U obrazloženju je Ustavni sud naglasio da Narodna skupština RS nema nadležnost da odlučuje o prestanku važenja pravnih akata institucija Republike Bosne i Hercegovine, čiji je ustavni kontinuitet priznat. Armija RBiH, u skladu s odlukama državnih institucija, dio je vojnog naslijeđa i identiteta Oružanih snaga BiH, a njena prepoznatljiva obilježja čuvaju i odgovarajući pješadijski pukovi.

Time je osporena suština zakonskog rješenja koje je Narodna skupština RS usvojila 9. jula. Njime su simboli Armije RBiH izjednačeni s obilježjima ustaške Nezavisne Države Hrvatske, čime je historijsko i pravno naslijeđe odbrambene vojske međunarodno priznate države stavljeno u istu zakonsku kategoriju s fašističkim režimom iz Drugog svjetskog rata.

Takva konstrukcija nije bila tek pitanje reguliranja javnog isticanja simbola. Riječ je o političkom pokušaju da se kroz krivično zakonodavstvo nametne interpretacija prošlosti, a pripadnicima jednog naroda i građanima koji ističu državna obilježja zaprijeti zatvorskim kaznama. Policijske prijave zbog isticanja zastave s ljiljanima i raniji sudski postupci pokazali su da se takva politika već prelijevala u praksu, iako samo isticanje zastave Republike BiH nije bilo zakonom zabranjeno.

Apelaciju Ustavnom sudu podnijelo je 11 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Umjesto da prihvati odluku najviše sudske instance, Milorad Dodik najavio je novi politički sukob s državnim institucijama.

Predsjednik SNSD-a izjavio je da „nijedna zastava Armije BiH neće biti u Republici Srpskoj“, najavljujući da će tražiti od Narodne skupštine RS da odbaci odluku Ustavnog suda. Ocijenio je da je riječ o „rušenju Dejtona“ i poručio da vlasti RS neće odustati.

Takva reakcija otkriva suštinski problem: odluke Ustavnog suda tretiraju se kao prihvatljive samo kada odgovaraju političkim interesima vlasti RS. Kada sud ospori zakon kojim se zadire u ustavni poredak države, odgovor nije prihvatanje pravnog autoriteta nego najava političkog otpora. Time se dodatno produbljuje praksa u kojoj se institucije Bosne i Hercegovine pokušavaju potčiniti entitetskim političkim centrima moći.

Druga odluka: blokada Komisije za nacionalne spomenike

Ustavni sud BiH istog dana donio je i odluku kojom je utvrdio da izjava i odluka Narodne skupštine RS o potvrđivanju veta članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović nisu u skladu s Ustavom BiH.

Spor se odnosi na imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Predsjedništvo BiH je 29. juna 2026. godine, bez konsenzusa, donijelo odluku o imenovanju novih članova, nakon čega je Cvijanović pokrenula pitanje zaštite vitalnog entitetskog interesa. Narodna skupština RS podržala je njen veto 7. jula.

Ustavni sud je utvrdio da odluka Predsjedništva o imenovanju Komisije nije prestala važiti i da ostaje na pravnoj snazi. Time je osporeno nastojanje da se skupštinskom odlukom RS zaustavi postupak imenovanja i proizvede pravni učinak koji entitetska institucija nema ovlaštenje nametnuti.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika uspostavljena je Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Njena uloga je zaštita kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine, a izvorni model predviđao je pet članova: dva iz Federacije BiH, jednog iz Republike Srpske i dva međunarodna člana koje nominira generalni direktor UNESCO-a.

Promjene u načinu imenovanja i odlučivanja dovele su do dugotrajne blokade njenog rada. Posljednja sjednica održana je 2023. godine, a pokušaj Predsjedništva BiH da početkom 2026. vrati međunarodne članove i promijeni način odlučivanja ponovo je otvorio spor o nadležnostima i funkcioniranju Komisije.

Cvijanović je odluku Ustavnog suda nazvala „napadom na ustavni poredak BiH“, tvrdeći da Sud nije nadležan za pitanja koja se odnose na Aneks 8 Dejtonskog sporazuma. Međutim, njena politička ocjena ne mijenja činjenicu da je Ustavni sud odlučivao o ustavnosti postupanja državnih i entitetskih institucija.

Dvije odluke izrečene istog dana razotkrivaju obrazac političkog djelovanja vlasti Republike Srpske: osporavanje državnog pravnog kontinuiteta, pokušaji nametanja entitetske interpretacije historije i blokiranje institucija uspostavljenih Dejtonskim sporazumom. U oba slučaja, kada se odluke državnih institucija ne uklapaju u političke ciljeve vlasti RS, slijede prijetnje, veto i najave njihovog odbacivanja.

Zato ove odluke nisu važne samo zbog zastave s ljiljanima ili budućnosti Komisije za nacionalne spomenike. One otvaraju pitanje može li Bosna i Hercegovina funkcionirati kao ustavna država ako jedan nivo vlasti kontinuirano pokušava ograničiti autoritet njenih institucija. Odgovor Ustavnog suda je jasan. Politička reakcija Dodika i Cvijanović pokazuje koliko je taj odgovor i dalje predmet osporavanja.

BOB STEWART: Armija RBiH skoro da nije imala nikakvo oružje, ali me impresionirala hrabrost tih ljudi i odlučnost da zaštite svoj narod!” (VIDEO)

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img

Popularno