Presuda predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je obavljanje javnih funkcija u trajanju od šest godina zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH, izazvala je duboke političke i bezbjednosne potrese u regiji. Savjet za bezbjednost Srbije ocijenio je 2. avgusta da je ovim činom „ozbiljno narušena bezbjednost na Zapadnom Balkanu“, upozoravajući na mogućnost daljih destabilizacija i međuetničkih tenzija.
Dodik je 1. avgusta pravosnažno osuđen zbog ignorisanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojeg rukovodstvo Republike Srpske kontinuirano osporava, tvrdeći da nije legalno izabran u skladu s međunarodnim procedurama. Presuda je donijela političku oluju – ne samo u BiH, već i u Srbiji, gdje je Savjet za bezbjednost hitno zasjedao, a predsjednik Aleksandar Vučić presudu opisao kao „najozbiljniju krizu od 2008. godine“, aludirajući na proglašenje nezavisnosti Kosova.
Vučić je nakon sjednice poručio da „Dodik neće biti uhapšen ako dođe u Srbiju“, čime je praktično najavio političko utočište. Naglasio je da se presuda ne odnosi samo na pojedinca, već na čitav srpski narod i Republiku Srpsku kao entitet, te da je „nedemokratska i u suprotnosti s duhom Dejtonskog sporazuma“.
Savjet za bezbjednost Srbije otišao je korak dalje, ustvrdivši da presuda „narušava ustavni poredak Bosne i Hercegovine“ i da postoji jasna tendencija izazivanja međuetničkih sukoba. U zaključcima Savjeta se podvlači kako će „primarni cilj Srbije biti očuvanje Republike Srpske u okviru dejtonskih principa“, uz najavu pojačane međunarodne diplomatske aktivnosti.
Istovremeno, iz pravnog tima Milorada Dodika najavljeno je da će presuda biti osporavana pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, uz zahtjev za privremenom mjerom koja bi spriječila izvršenje presude dok se ne donese konačna odluka. Dodikov advokat, Goran Bubić, najavio je i mogućnost apelacije pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
Na konferenciji za novinare održanoj u Banjoj Luci, Dodik je izjavio da „ne priznaje ni presudu, ni krivično djelo za koje je osuđen“, nastavljajući s narativom o „nelegalnosti“ visokog predstavnika i osporavajući legitimitet suda koji je donio presudu.
U pozadini cijelog slučaja nazire se mnogo dublja kriza – kriza političkog autoriteta, ali i pravnog poretka Bosne i Hercegovine. Presuda Dodiku otvara niz pitanja: da li visoki predstavnik ima stvarnu izvršnu moć bez jasnog međunarodnog konsenzusa? Može li entitet unutar države ignorisati pravni sistem u ime političkog otpora? I kako će međunarodna zajednica reagovati ukoliko Dodik nastavi ignorisati odluku suda?
Ono što je izvjesno jeste da ova presuda neće biti kraj, nego početak nove runde političkog nadmetanja. Na kocki su, po svemu sudeći, mnogo više od jednog političkog mandata. Radi se o pravcu u kojem će se BiH i regija dalje kretati: ka jačanju vladavine prava i državnih institucija, ili ka daljoj fragmentaciji i političkom nadmetanju koje vodi u stagnaciju – ili još gore, u otvoreni konflikt.
PRESUDA DODIKU: Godina zatvora i šest godina zabrane javnih funkcija
