Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je u februaru vojnu operaciju protiv Irana uprkos upozorenjima najviših obavještajnih, političkih i vojnih zvaničnika da bi takav potez mogao izazvati globalni energetski šok i dodatno ojačati tvrdu struju unutar iranskog režima, objavio je Wall Street Journal.
Prema informacijama osoba upoznatih sa sastancima koji su prethodili početku sukoba, tadašnja direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard upozorila je Trumpa da bi eventualno ubistvo iranskog vrhovnog lidera moglo dovesti do dolaska još radikalnijeg rukovodstva u Teheranu.
Posebna zabrinutost odnosila se na mogućnost zatvaranja Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca kojim prolazi značajan dio globalne trgovine naftom i plinom.
Vance zagovarao pregovore
Američki potpredsjednik JD Vance navodno je zagovarao oprezniji pristup i insistirao da se diplomatsko rješenje pokuša postići prije vojne intervencije. Prema njegovom stavu, sporazum s Iranom bio bi znatno manje skup od rata i potencijalnih posljedica koje bi sukob mogao proizvesti.
Istovremeno su visoki vojni zvaničnici, među njima ministar odbrane Pete Hegseth i načelnik Združenog štaba general Dan Caine, Trumpu predstavili opcije za izvođenje snažnog i odlučujućeg udara.
Međutim, dio zvaničnika upozoravao je na moguće probleme s raspoloživim zalihama municije i opasnost da bi američke snage mogle biti previše opterećene produženim sukobom.
Trump je, prema navodima izvora, odbacio takve zabrinutosti, smatrajući da će američka vojska moći rješavati probleme kako se budu pojavljivali.
Od početnog optimizma do pritiska za prekid rata
Wall Street Journal navodi da je Trump u prvim danima sukoba bio zadovoljan tokom operacije. Predsjednik je navodno bio na događaju prikupljanja novca u Mar-a-Lagu kada je dobio informaciju o ubistvu tadašnjeg iranskog vrhovnog lidera Alija Hamneija.
Situacija se, međutim, počela mijenjati kako su rasle cijene goriva, a rat ulazio u zastoj. Lideri Saudijske Arabije i Katara tada su vršili pritisak na Washington da podrži diplomatsko rješenje.
Istovremeno, interna istraživanja javnog mnijenja pokazivala su da gotovo 80 posto Amerikanaca podržava sporazum kojim bi se rat okončao. Trump je u junu potom zatražio privremeni prekid vatre.
Dio republikanaca upozoravao je predsjednika i na moguće političke posljedice produženog sukoba, posebno uoči novembarskih međuizbora.
Pregovori bez dogovora, pritisak se nastavlja
Rok od 60 dana predviđen za nuklearne pregovore istekao je 17. augusta bez postizanja konačnog dogovora.
Američka administracija nakon toga se ponovo okrenula strategiji poznatoj kao „Operacija Ekonomski egzil“, čiji je cilj dodatnim ekonomskim pritiskom oslabiti iransku vlast.
Strategija uključuje sankcije i kontinuirani pomorski pritisak, dok ostaje otvoreno pitanje hoće li Washington ponovo pokušati otvoriti prostor za diplomatsko rješenje ili će sukob nastaviti produbljivati.
TAJNI RAZGOVORI IZRAELA I SIRIJE PRIJE NAPADA: U fokusu tursko vojno prisustvo
