Dvadeset šest sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano je na saslušanje u policiju u okviru predistražnih radnji koje se vode po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini.
Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić saopćio je da su pozivi upućeni radi prikupljanja obavještenja o angažmanu osoba koje su u različitim periodima radile u toj instituciji. Naveo je da se postupanje temelji na odluci tužilaštva donesenoj prošle godine.
Prema informacijama koje su objavili mediji iz Republike Srpske, predistražne aktivnosti pokrenute su nakon prijave podnesene 2025. godine zbog navodnih nepravilnosti u radu Memorijalnog centra. Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini za sada se nije oglašavalo o ovom slučaju.
Suljagić tvrdi da su pozivi uslijedili neposredno nakon predstavljanja godišnjeg izvještaja o negiranju genocida te ističe da je riječ o instituciji čiji je rad podložan redovnim revizijama i javnom nadzoru. Istovremeno je izrazio zabrinutost zbog mogućeg neovlaštenog raspolaganja dokumentacijom koja sadrži lične podatke zaposlenika i saradnika Centra.
Na informacije o saslušanjima reagovao je potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković, koji je zatražio objašnjenje zbog čega je protiv većeg broja osoba pokrenut ovakav postupak i na osnovu kojih činjenica.
Prema njegovim riječima, među pozvanima su ljudi koji su godinama učestvovali u organizaciji komemoracija, radu s preživjelim žrtvama, istraživanju genocida, provođenju projekata i pružanju podrške povratnicima, zbog čega smatra da javnost zaslužuje jasno obrazloženje postupanja nadležnih institucija.
Reagovala je i zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić, ocijenivši da je izostanak zvaničnih informacija o pravnom osnovu i statusu osoba koje se pozivaju na saslušanje izazvao dodatnu zabrinutost. Naglasila je da tužilaštva imaju pravo provoditi istrage, ali i obavezu da u predmetima od velikog društvenog značaja javnosti pruže jasna objašnjenja o razlozima svojih postupaka.
Zbog cijelog slučaja oglasilo se i više udruženja žrtava genocida, među kojima su Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa, Udruženje Majke Srebrenice, Udruženje Žene Srebrenice i Udruženje Žena Podrinja. Od domaćih i međunarodnih institucija zatražili su da ispitaju zakonitost i opravdanost postupanja prema sadašnjim i bivšim saradnicima Memorijalnog centra.
Memorijalni centar Srebrenica, osnovan 2003. godine u Potočarima, državna je institucija posvećena očuvanju sjećanja na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu počinjenom u julu 1995. godine. Rukovodstvo Centra i ranije je upozoravalo na političke i institucionalne pritiske zbog aktivnosti koje se odnose na dokumentovanje genocida i suprotstavljanje njegovom negiranju.
KIBERNETIČKA PREVARA POGODILA “IGMAN”: Stotine hiljada eura uplaćene na račun prevaranata
